Kako je BiH dočekala talas migranata: Institucije nespremne, građani pomažu

objavljeno: 16.02.2018. u 15:24

Broj migranata koji ulaze u Bosnu i Hercegovinu od Nove godine rapidno se povećao. Bh. vlasti nemaju adekvatne kapacitete za smještaj svih izbjeglica, koji se oslanjaju uglavnom na humanost građana koji im privremeno otvaraju vrata svojih domova.

Promrzli, umorni i gladni, brojni migranti iz Sirije, Maroka, Afganistana, Bangladeša i drugih zemalja ovih se dana mogu vidjeti na ulicama bh. gradova u potrazi za privremenim smještajem. U našoj zemlji su samo "u prolazu". Cilj im je domoći se neke od država Evropske unije, a BiH služi kao tranzitno područje na tom putu. No, dok ne smisle kuda i kako dalje, ovdje moraju provesti minimalno nekoliko dana. A do krova nad glavom i hrane je teško doći.

Još u jesen 2015. predstavnici nadležnih institucija uvjeravali su javnost kako je "BiH spremna da dočeka izbjeglice".

- Ne bih nagađao o kojim tačno kapacitetima je riječ, ali napominjem da smo mi angažovali sve lokalne zajednice i čak i neke kasarne koje se ne koriste bit će opremljene ako za to bude bilo potrebe – govorio je tada ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić.

Da su spremni da se uhvate ukoštac sa problemom, tvrdili su i u Službi za poslove sa strancima BiH. Sa brojevima se, ipak, stalno licitiralo: neki su pričali da Bosna i Hercegovina može primiti maksimalno nekoliko stotina, a drugi su tvrdili i više od pet hiljada izbjeglica. No, ispostavilo se da je i tih nekoliko stotina, koji su od početka godine ušli u BiH, prevelik zalogaj za naše institucije.

Blizu 500 osoba od početka 2018. godine otkriveno je u ilegalnom prelasku granice u Bosni i Hercegovini.

- U 2017. godini bio je zabilježen ulazak 754 migranta, a samo u prvih mjesec i deset dana ove godine imali smo brojku od 458 ilegalnih migranata. Ako se nastavi ovakav trend, mogli bismo već u prva dva mjeseca ove godine doseći brojku iz 2017. godine - upozorava Zoran Galić, direktor Granične policije BiH.

Galić ističe kako su dva najveća problema sa kojima se susreće Granična policija manjak službenika i neodgovarajuća infrastruktura na graničnim prelazima. Poređenja radi, u cijeloj 2016. godini zabilježen je ulazak samo 138 ilegalnih migranata. Dakle, radi se o rapidnom porastu broja migranata, od kojih su većina izbjeglice.

Onima koji su se ovih dana zatekli u Sarajevu pomoć su pružili građani i humanitarne organizacije. Manji broj migranata smješten je u azilantskom centru Delijaš kod Trnova. Centar ima kapacitet od 154 mjesta, a koji je, kako kaže pomoćnik ministra sigurnosti Marijan Baotić, trenutno umanjen za 35 mjesta zbog masovne tuče koja se dogodila u januaru kada je polupan i uništen inventar u nekoliko prostorija.

Postoji i Imigracioni centar u Lukavici kod Sarajeva, koji raspolaže kapacitetom od 80 kreveta u muškom paviljonu, 12 kreveta u ženskom paviljonu i dva porodična apartmana. No, migranti ga najčešće zaobilaze jer se radi o centru zatvorenog tipa u okviru kojeg je kretanje ograničeno, a oni se nadaju da će što prije otići iz BiH i nastaviti put prema željenoj destinaciji.

U dvije privatne kuće u naselju Nebočaj trenutno boravi više od 50 migranata. Vlasnici su im kuće ustupili na korištenje, kaže Husejin Sarajlić, koji pomaže izbjeglicama da se smjeste.

- Došli su na Ilidžu gdje su saznali za ovu kuću, da im se ustupa krov nad glavom, da se sklone sa hladnoće i imaju komad hljeba. Mi smo se kao obični građani organizovali da im donesemo hrane. To su momci od 18-30 godina. Kako kažu, u tranzitu su. Bitno je da ti ljudi trenutno nisu gladni. U BiH je bilo dosta izbjeglica, mi smo svi bili izbjeglice, mi moramo pomoći tim ljudima - poručio je Sarajlić.

Građani pomažu u hrani, odjeći, namještaju... U akciju pomoći uključila se i humanitarna organizacija Pomozi.ba.

- Kada je u pitanju pomoć koja može da se da ovim ljudima, prije svega im je potrebna hrana. Migrantima koji se nalaze na području Ilidže i koji su stalno u pokretu najkorisnija je konzervirana hrana. Mi pomažemo također skupini njih skoro 40 kojoj je jedna porodica ustupila kuću u kojoj borave. U sklopu projekta "Obrok za sve" osiguravamo im namirnice kojima oni sebi prave obroke. Za tu svrhu se mogu donirati osnovne namirnice poput riže, tjestetnine, ulja, brašna i sličnih namirnica – navode iz ove organizacije.

Migranti koji su se početkom februara zatekli u Velikoj Kladuši pomoć su potražili u džamijama. Iz Islamske zajednice u BiH apelovali su na državne organe da se aktivnije uključe u zbrinjavanje izbjeglica.

- Na osnovu dosadašnjeg iskustva, preporuka državnih organa, te činjenice da se džamije nisu pokazale kao adekvatna rješenja za smještaj ovih osoba, IZ u BiH poziva državne organe da osiguraju adekvatan smještaj i druge oblike pomoći izbjeglicama, prema normama međunarodne pravne zaštite. Džamije ne mogu biti prvo i jedino rješenje za smještaj izbjeglica, nego posljednje – ističu u Islamskoj zajednici.

U Ministarstvu sigurnosti BiH kažu da dnevno zahtjev za azil podnese u prosjeku 20 osoba. Nakon što dobiju karton tražitelja azila, imaju slobodu kretanja u BiH i za vrijeme dok su tražitelji azila ne mogu biti protjerani iz države. U BiH migranti dolaze uglavnom iz pravca Hrvatske, Crne Gore i Srbije.