Kako se "zakonito" godinama devastira olimpijska ljepotica i hoće li nekad neko odgovarati za devastaciju planine, pojasnio je Faruk Kapidžić, ministar prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo.

- Hoteli, privatni apartmani i ostali objekti koji su napravljeni uz ski-stazu na Bjelašnici ostat će iako su praktično nelegalno napravljeni. Nije poštovan ni urbanistički plan koji je usvojilo Općinsko vijeće Trnovo na čelu sa načelnikom Ibrom Berilom. Objekti su proširivani, povećavala se spratnost i na djelu je potpuno bezakonje na Bjelašnici. To je bukvalno divlja gradnja koja je provučena kroz općinske papire, ali u osnovi je nelegalna. Veliki uspjeh će biti ako uspijemo zaustaviti divlju gradnju na Bjelašnici. Sve ovo se trebalo graditi na drugoj strani Bjelašnice, ali to se nije poštovalo. Problem je u tome što investitori neće tamo da ulažu jer imaju priliku da grade uz ski-stazu. Kada bi to načelnik Berilo zaustavio, investitori bi gradili na drugoj strani Bjelašnice – kaže Kapidžić.

{$galerijaFotografija}

Sa skijama u apartman

Privatni apartmani na Bjelašnici nisu se trebali ni graditi, smatra ministar.

- Nama ne trebaju privatni apartmani uz ski-stazu. Oni su pretvorili Bjelašnicu u privatnu planinu. Šta ću ja tamo raditi na privatnoj imovini, pa neću ni da idem na Bjelašnicu. Vlasnici apartmana sada traže od KS da im izgrade još i žičare iz budžeta i da im ispune još mnogo drugih želja. To je ludost i nikad se nije smjelo desiti da se tu izgrade privatni apartmani, već samo hoteli. Hoteli bi finansirali izgradnju žičara, staza i ostalog što jer potrebno, sada sve to mora platiti KS - kaže ministar.

Prije rata olimpijske planine su se uređivala preko dva urbanistička plana. To su bili urbanistički planovi Bjelašnice i Igmana.

- Ovi planovi su napravljeni prije održavanja Zimskih olimpijskih igra 1984. godine i tačno je određeno šta se treba graditi i gdje na ovim planinama. Poslije rata krenulo se sa urbanističkim planom Bjelašnica I i ništa se nije mijenjalo od urbanističkog plana koji je napravljen još 1982. godine. Prije petnaestak godina krenulo se sa urbanističkim planom Bjelašnica II i pri kraju je realizacija ovog urbanističkog plana. Zatim se napravio urbanistički plan Sportsko-rekreativnog centra, što je usvojilo Općinsko vijeće Trnova. Urbanistički plan Kolijevka nisu usvojili – kaže Kapidžić.

Međutim, ni jedan urbanistički plan ne može biti legalan, dok se ne napravi procjena utjecaja na okoliš, koje daje Ministarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša.

- Procjena utjecaja na okoliš daje se u zavisnosti od veličine parcele, odnosno na koliko će se hektara graditi neki objekat. Da bi izbjegao procjenu na okoliš, načelnik Trnova Ibro Berilo uzimao je manju parcelu za koju ne treba saglasnost Ministarstva, a kasnije te parcele spaja u jednu ogromnu, posječe šumu i počne graditi. U Ministarstvu privrede KS shvatili su da je to prevara i zahtijevali su da se procjena utjecaja na okoliš mora uraditi na osnovu kompletnog urabanističkog plana. Načelnik Berilo je usvojio izradu regulacionog plana u Općinskom vijeću i krenuo dalje u svojoj namjeri bespravne izgradnje – priča Kapidžić.

To je već historija kada je Kapidžić došao na čelo Ministarstva za prostorno uređenje i od načelnika Berila tražio zakonite papire za gradnju na Bjelašnici.

- Tada sam rekao Berilu i odgovornima u Zavodu za planiranje razvoja KS da se gradnja može nastaviti, ali načelnik Berilo mora objediniti urbanističke planove Bjelašnica I, Bjelašnica II i Sportsko-rekreacioni centar bez dodatnih apartmana, a Kolijevka se ne može nikako graditi. Ako bi se i Kolijevka gradila, konačno bi se upropastila Bjelašnica. Na tom mjestu ne smije se ništa graditi jer je planirana izgradnja dvije ski-staze koje treba da siđu na Kolijevku. Izgovori da će se sa ovih staza koje nisu izgrađene silaziti na krovove budućih zgrada su smiješne. To je bio stav Ministarstva i Zavoda za planiranje i tada je načelnik Berilo odustao od regulacionog plana i nastavio da radi preko urbanističkih planova koji nemaju stratešku procjenu utjecaja na okoliš. Sve dozvole za građenje koje daje Općina Trnovo su nelegalne jer nemaju stratešku procjenu Ministarstva okoliša i nemaju regulacioni plan - tvrdi ministar.

Kako gradi načelnik Berilo

Hoće li načelnik Berilo i Općinsko vijeće zbog nelegalne gradnje odgovarati?

- To nije u našoj nadležnosti postoje organi vlasti i inspekcije da kažnjavaju. Inspekcije to treba da konstatuju, ali neke od njih ne mogu da urade svoj posao. Općinska inspekcija vjerovatno je pod kontrolom načelnika, a Kantonalna inspekcija može da se očituje na rad općinske inspekcije. Uglavnom, općinski inspektor je na odmoru ili na bolovanju i Kantonalna inspekcija ne može dobiti informaciju od općinske inspekcije i kompletan sistem je vezanih ruku. Jer ako inspekcija ne uradi svoj dio posla, onda ga ni druge institucije u KS ne mogu zaustaviti u nelegalnoj gradnji. Berilo je pokazao da sistem u Kantonu Sarajevo ne može da funkcioniše i tu se ne može ništa učiniti. I iz toga je stvorena načelnička izjava: "Našli smo kako da zakonito radimo ove stvari"! Ušli smo u proceduru kako sve da stavimo u zakonske okvire i da zaustavimo nelegalanu gradnju, ali to nećemo uraditi jer Vlada je u ostavci. Potpuno je besmisleno slati inspekcije koje ništa ne mogu uraditi kada se ukaže ovakav problem. Mi moramo promijeniti sistem rada, a KS može to proglasiti o specijalnom interesu i da se isključi općinska inspekcija iz ove procedure i da na terenu direktno djeluje Kantonalna inspekcija koja može zabranitik gradnju, a zatim se aktivira policija i sudovi. Jedino tako možemo zaštititi Bjelašnicu i ostale planine od nelagalne gradnje – smatra ministar.

Na Igmanu se ništa ne gradi, a trebalo bi da se upotpuni ponuda i ove olimpijske planine.

- Urbanistički plan za Igman treba da usvoji Općinsko vijeće Hadžića, a urbanistički plan uređenja ove planine isporučilo je Ministarstvo okoliša. Radi se o izgradnji sportske dvorane i porušenog u ratu hotela Igman, a pri kraju je i obnova bivšeg hotela Feri. Sve ostalo su tereni za biatlon i sve je isto kao u vrijeme Zimske olimpijade 1984. godine. Planirali smo, ali vidjet ćemo šta će biti od toga, da se renoviraju skijaške skakaonice na Igmanu. Problem je što nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi skakaonica, a isti je problem i sa bob-stazom na Trebeviću jer se ovi objekti trebaju upisati kao imovina Kantona Sarajevo – zaključuje Kapidžić.

Bjelašnica i Igman ožive samo u vrijeme zimske sezone. Tokom ljetnih mjeseci veoma mali broj je turista, pa i stanovnika Sarajeva koji posjećuju ove planine. Glavni razlog zbog čega je to tako je odavno svima poznat, a to je gotovo nepostojeća ponuda turističkih sadržaja, van zimskih mjeseci, a i loši putevi koji vode do olimpijskih planina.