Nova praksa u centru grada: Sto, stolica, bašta, staklo - i eto kafane

objavljeno: 07.04.2018. u 16:15

Na javnim površinama u centralnom dijelu glavnog grada Bosne i Hercegovine u posljednje vrijeme sve je više ugostiteljskih objekata. Očigledno je da stanovnici Sarajeva u slobodno vrijeme najviše vole piti kafe sa prijateljima, a sa dolaskom toplijih dana u bilo koje doba dana teško je naći slobodno mjesto u ljetnim baštama kafića. 

Ništa ne bi bilo sporno da te ljetne ili zimske bašte ne počnu okupirati prostor namijenjen za pješake, ograničavajući njihovo kretanje, i naprave ruglo od grada.

Tako je proteklih godina na javnim površinama niklo nekoliko improvizovanih ustakljenih objekata, koji služe kao zimske bašte kafića. Očigledno je da je takav način nuđenja ugostiteljskih usluga, posebno na području sarajevske općine Centar postao hit, ali sve na uštrb lijepog izgleda centra grada.

Drveće staro nekoliko stotina godina posječeno je da bi se napravio ustakljeni objekat "Hippy klupa". Na raskrsnici ulica Ferhadija i Ćemaluša, nikao je još jedan ustakljeni kafić - "Evolucija", koji je skratio trotoar, pa su pješaci prinuđeni hodati ulicom kojom prolaze automobili.

Ustakljeni kafići su, između ostaloga, zauzeli mjesto i ispred Ekonomskog fakulteta, BBI-centra...

Ne poštuju se pravila

Pored toga što kvare sliku centra grada, ovakvi objekti zauzimaju i mnogo više prostora u odnosu na ono što njihovi vlasnici plate kao naknadu, kaže za Faktor profesorica sa Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu, Nasiha Pozder.

- Svakako da ti objekti izgledom narušavaju sliku grada, a prije svega funkcionisanje grada jer ste vi spriječeni kao pješak, ili kao osoba sa poteškoćama u kretanju da koristite prostor. Ono što smo uspjeli uraditi u centru grada jeste da smo izbacili štandove koji su bili ruglo, ali se sada dešavaju druga rugla - bašte. Divno je i krasno sjediti, recimo, kod Ekonomije i piti kafu, ali se ne može baš suziti ulaz u fakultet na metar i 20 centimetara - ističe Pozder.

Dodaje da po zakonu ljetne bašte mogu da zauzimaju samo jednu trećinu pješačke površine, međutim da se u praksi to rijetko poštuje.

- Dakle, ako imate tri metra trotoara ili pješačke ulice, vi možete zauzeti metar toga. Za postavljanje bilo kakvih sadržaja, štandova, ljetnih bašti ili bilo čega što sprječava neometan prolaz to je neki maksimum. Ono što mi danas imamo, situacija na terenu je da vi od jednog reda stolova, postavite drugi, pa postavite nadstrešnicu ili suncobran, pa se to na kraju ustakli i to postaje sve više stalni a ne privremeni objekat, a inspekcije najčešće ne reaguju – navodi profesorica.

- Imaju čvrstu konstrukciju, dakle nisu nikakvi objekti poput nadstrešnice ili šupe, ali i ostvaruju prihode, što je veća priča i u poreskom i u ekonomskom smislu, a ne samo estetskom koji tangira mene i građane - dodaje Pozder.

Pojašnjava da se privremeni objekti ne tretiraju regulacionim planovima, ali da bi trebali biti uređeni elaboratima korištenja pješačkih zona, i za postavljanje ljetnih bašti.

- Međutim, ni to se ne poštuje. Čak i to, ako i kada se napravi, očekivano je da općinska inspekcija izlazi na teren i kontroliše, ali se to ne dešava. Vjerovatno su vlasnici objekata toliko bahati i uplaše sve nas koji bismo radili svoj posao, tako da se i ne usuđuju da reaguju na to. Ko ima dobro zaleđe i na mišiće može uraditi šta hoće – tvrdi Pozder.

Bez informacija iz Općine

Iz Općine Centar smo pokušali dobiti zvanične odgovore na koji način su ovi objekti dobili dozvole, da li zadovoljavaju sve potrebne kriterije, te da li se vode kao privremeni objekti. Nakon nevjerovatnih mjesec dana čekanja dobili smo štur i nepotpun odgovor, a neka naša pitanja su potpuno izignorisana.

Sudeći po nekoliko oskudnih informacija koje smo dobili, ovi objekti su privremeni i podliježu proceduri za izdavanje odobrenja za privremeno korištenje javnih površina za bašte. Međutim, čudno je kako se ustakljene bašte i dalje vode kao "privremeni objekti" iako imaju čvrstu konstrukciju, s obzirom da se u Odluci o privremenom korištenju javnih površina na području Općine Centar Sarajevo navodi da "baštu čine: stolovi, stolice, zaštite od sunca (suncobran ili tenda), pomična ograda, žardinjere za cvijeće, sistem za rashlađivanje, odnosno grijanje, šank sa pratećom opremom, rashladni uređaj".

Također se navodi da "nije dozvoljeno postavljanje čvrsto ugrađene opreme bašte, te betoniranje i drugi čvrsti radovi na javnoj površini".

- Sadržaji i lokacije koji se izdaju u skladu sa prostornim mogućnostima definisani su Programom privremenog korištenja javnih površina, koji utvrđuje Služba za prostorno uređenje i komunalne poslove – naveli su iz Općine, međutim, do tog Programa nismo uspjeli doći.

Ovim povodom putem Press-službe općine Centar pokušali smo dobiti komentar i od načelnika Nedžada Ajnadžića, ali je odgovor izostao.