Navode da Drina i njene pritoke, između ostalih strogo zaštićenih vrsta, predstavljaju i najvažnije svjetsko stanište globalno ugrožene vrste ribe - mladice (Hucho hucho), a i sve su popularnija turistička destinacija. Viktor Bjelić iz Centra za životnu sredinu iz Banje Luke upozorava da izgradnjom planiranih hidroakumulacija na Drini prijeti potpuno uništenje skoro 30 kilometara toka, a građanima Foče i okoline predstavlja i prijetnju po zdravlje.

- Ne samo što su Tara i Drina dugi niz godina popularne za rafting i kajakarenje, one svojom ljepotom predstavljaju prave bisere Balkana. Shodno tome, potreba za očuvanjem rijeka za buduće generacije, upravo u netaknutom obliku kakve su nama date, ne smije se dovesti u pitanje - kazao je Bjelić.

Nataša Kovačević iz organizacije Green Home iz Crne Gore ističe da Elektroprivreda RS-a tvrdi bez ikakvih dokaza da izgradnja hidroelektrane Buk Bijela neće imati prekogranični utjecaj.

- Zapravo, ako akumulacija doseže do 434 metra nadmorske visine, to bi, ne samo poremetilo migraciju ugrožene mladice i drugih vrsta, već bi zapravo ušlo na teritoriju Crne Gore, jer je granica na 432,37 metara - pojašnjava Nataša Kovačević.

Iz Centra za životnu sredinu navode da firma u vlasništvu Elektroprivrede RS-a (49 posto) i Elektroprivrede Srbije (51posto) planira seriju od tri hidroelektrane na gornjoj Drini: HE Buk Bijela, HE Foča i HE Paunci, ukupne snage oko 180 megavata. U julu 2017. godine potpisan je memorandum o izgradnji HE Buk Bijela s kineskom Nacionalnom aero-tehnološkom međunarodnom inženjerskom korporacijom (AVIC-ENG), no nije potpisan konačni ugovor o gradnji.

- Građevinska dozvola za sada je obezbijeđena samo za pripremne radove. Osim činjenice da nije potpisan ni jedan ugovor o zajmu, pa izvor finansiranja ostaje nepoznat, nikada nije objavljena ni studija izvodljivosti, što postavlja pitanje postoji li ona uopšte - navode iz Centra za životnu sredinu.

Naglašavaju da uprkos činjenici da Drina čini dio granice Bosne i Hercegovine s Crnom Gorom i Srbijom, od državnih institucija BiH niko do sada nije podnio zahtjev za davanje saglasnosti za izgradnju ove hidroelektrane, dok Pravobranilaštvo BiH još uvijek ispituje slučaj.

- U decembru 2020. godine, 24 zastupnika u Zastupničkom domu Parlamenta BiH pokrenula su postupak pred Ustavnim sudom protiv odluke RS-a o davanju koncesije za izgradnju hidroelektrana na Gornjoj Drini, budući da odluke u vezi s državnom imovinom poput rijeka na međunarodnim granicama, mogu samo biti donijete na državnom nivou. U toku je i slučaj pred Odborom za sprovođenje Espoo konvencije zbog propusta BiH da se savjetuje sa Crnom Gorom o prekograničnim utjecajima na životnu sredinu hidroelektrana na gornjoj Drini. Grupa nevladinih organizacija podnijela je žalbu Odboru u maju 2020., što je slijedila crnogorska vlada u decembru iste godine - navodi se u saopćenju.

Dodaje se da je na Vrhovnom sudu RS-a u toku postupak koji je pokrenuo Aarhus centar u Sarajevu tražeći da se ospori odluka Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS-a iz 2019. godine kojom je omogućeno ERS-u da se osloni na procjenu uticaja na životnu sredinu koja datira od prije deset godina i koja sadrži mnogo manjkavosti, umjesto da zahtijeva izradu nove studije po osnovu zahtjeva ERS-a za novu ekološku dozvolu.