Prostom matematikom može se izračunati da jedna osoba, ako 40 godina u prosjeku puši kutiju cigareta dnevno, za to vrijeme u pepeo i dim pretvori, naprimjer, jedan pristojan stan u Sarajevu.

Ako uzmemo da kutija cigareta u prosjeku košta pet konvertibilnih maraka i taj broj pomnožimo sa brojem dana u godini, dobijemo cifru od 1.825 KM. To važi za one pušače kojima je jedna kutija cigareta dnevno dovoljna. Ukoliko ovu sumu ponožimo sa 40, koliko naprimjer traje radni staž, onda jedan pušač u prosjeku za to vrijeme na cigarete potroši 73.000 KM.

Prostom računicom može se doći do podatka da za svog "pušačkog staža" jedna osoba u pepeo i dim pretvori jednoiposoban stan u Sarajevu. Mnogi pušači zasigrno su razmišljali o tome da prestanu konzumirati cigarete, a rijetkima je to zaista i pošlo za rukom.

Prof. dr. Mevludin Hasanović, šef Odjeljenja za socijalnu psihijatriju na Univerzitetskom kliničkom centru u Tuzli, kazao nam je da nema baš često priliku da čuje da ljudi zaista hoće da prestanu pušiti.

- Često me pitaju šta ja mogu učiniti za njih da bi prestali sa konzumiranjem cigareta. A onda ih pitam šta oni mogu učiniti za sebe. Kada im kažem da prestanu pušiti, obično je reakcija: "Jao, nemojte to. Samo mi je to od života ostalo" – kazao je dr. Hasanović.

"Pušenje ubija"

Prema njegovim riječima, to je jedna "potpuno obrnuta dimenzija gledanja" na prestanak pušenja. Doktor navodi kako pacijentima, tokom razgovora, pokaže kutiju cigareta koju obično imaju ispred sebe i navodi ih da zaista pročitaju ono što na njoj piše.

- Kažu da znaju šta piše, ali ustvari ne znaju. Onda uzmem kutiju i kažem im da pročitaju preda mnom "Pušenje ubija". Pitam ih da li žele da se ubiju? Piše i da pušenje šteti njima i njihovoj okolini. Pitam ih da li žele da naškode sebi i svojoj okolini, pa kažu da ne žele. Pa zašto onda pušite? I tako počinje dijalog koji treba da bude motivacioni u jednom dijelu u kojem ljudi izađu iz stanja neodgovornosti prema sebi i svom životu – istaknuo je naš sagovornik.

Sljedeće pitanje o kojem razgovara sa svojim pacijentima je ekonomska šteta koju čine zbog pušenja. Doktor navodi kako neko ko puši kutiju cigareta dnevno, kada uzme u obzir cijenu i broj dana u godini, na kraju dođe do računice da otprilike dvije svoje mjesečne plaće "pretvori u plamen i dim" i to, kako je kazao, s ćeifom.

- Ako uzmemo u obzir koliko je, naprimjer, stanovnika u Tuzlanskom kantonu, te oduzmemo broj djece i oko 50 posto odraslih koji ne puše, kako ukazuje statistika, pa to pomnožimo, dobijemo basnoslovne cifre koje mi za godinu pretvaramo u dim samo zato što imamo osjećaj lažnog smirenja i lažnog ćeifa. Cigarete ustvari ne smiruju, već to rade prividno. Jer da smiruju, onda ljudi ne bi pušili 20-30 komada dnevno – kazao je dr. Hasanović.

FOTO: Ilustracija

Dodao je da pacijentima, nerijetko, preporučuje i alterantivne tehnike za prestanak pušenja.

- Najčešće preporučujem da uzmu žvakače gume nikorete i flastere, te da tako onda sebi "podižu" nikotin, a da izbjegnu sve štetne sastojke, kojih u cigaretama ima oko 150. Ono što je karakteristično u svjetskom trendu u borbi protiv pušenja je da na kutijama cigareta imaju fotografije teških oboljenja kao što su karcinomi pluća, jednjaka i tako dalje, i na taj način ljudi se pokušavaju obratiti – naveo je naš sagovornik.

On, kako je kazao, sa pacijentim razgovara i o tome koliko u porodici imaju osoba koje su oboljele zbog posljedica pušenja, ali i onih koje su na kraju i preminule.

- Pitam ih da li i oni žele da tako završe. Razvije se jedan motivacioni razgovor, a pošto vodim grupe veterana rata sa drugim pacijentima, i između ostalog radim psiho-edukaciju, veoma često otvaram pitanje samosvijesti, dakle njihove kolektivne svjesnosti o tome šta rade kada puše. Onda dođemo do raznih iskustava i desi se da neki od prisutnih pacijenata isti čas donese odluku da prestanu pušiti tako što zgužva kutiju cigara i baci je u smeće. Imam zaista jedan lijep broj ljudi koji su sa zadovoljstvom prestali pušiti, čega se već godinama pridržavaju, što mi je veoma drago – naglasio je.

Međutim, kako je objasnio, nisu baš svi u tolikoj mjeri odlučni da se riješe ovog poroka i potrebno je mnogo rada i truda da bi se postigao rezultat.

- Cigareta praktično ublažava anksioznost, napetost i osjećaj zabrinutosti, ali to je samo trenutno. Mi imamo nikotinske receptore, koji kada imaju nizak nivo nikotina, na neki način nas podsjećaju da bi trebalo da se taj nikotin podigne i onda se traži cigareta – kazao je dr. Hasanović.

Ogromne štete za organizam

Najteže je, naveo je, ljudima koji su u ranom periodu života počeli pušiti, te njihov organizam zahtijeva određeni nivo nikotina koji "moraju" podmiriti najmanje kutijom ili dvije cigareta.

- Ima čak pacijenata koji puše i po pet kutija cigareta dnevno. Dokazano je da, ako bi čovjek ispušio 80 cigareta, jednu za drugom u kontinuitetu, bez prestanka, da je to količina nikotina koja sigurno izaziva smrt. Međutim, ljudi to razgode na 24 sata, ali tokom vremena sve to što se dešava u organizmu stvara ogromnu štetu – istaknuo je.

Doktor je naveo kako poznaje jednog čovjeka koji je dobio karcinom dojke, a istovremeno je bio "teški pušač".

- Otišao sam kod profesora koji je patolog i ispričao mu šta je u pitanju, a on mi je rekao da, ukoliko on hoće da povrati svoje zdravlje i da bude kao prije, mora proći pet godina od prestanka pušenja da se reparira organizam jer su ogromne štete na nivou ćelija i organa koji trpe – objasnio je.

Naš sagovornik je naglasio kako trenutno imamo trend koji "ne podržava antinikotinsku svijest", ali da je neophodno da se o štetnostima pušenja više govori, da se provode kampanje i da se radi na prevenciji. 

- Jednostavno je ta priča zaboravljena i uglavnom se sada govori o ilegalnim drogama, a o legalnim drogama kao što je cigareta i alkohol ne - zaključio je.