Uprkos prijetnjama HDZ-a, BiH neće biti u paralizi ako ne izmijeni Izborni zakon

objavljeno: 31.01.2018. u 21:53

Promjene Izbornog zakona posljednih mjeseci postale su jedna od glavnih političkih tema u BiH. 

Kao i sa mnogim drugim stvarima, to je postalo pitanje biti ili ne biti, problem koji prijeti opstojnosti BiH. Lider HDZ-a BiH Dragan Čović poručuje da se izborni rezultati ne mogu provesti bez izmjena ovog zakona, dok Božo Ljubić u svom apokaliptičnom maniru upozorava da bi održavanje izbora bez promjene zakona stvorilo krizu, a presudu Ustavnog suda BiH kojim su dijelovi Izbornog zakona proglašeni neustavnim nazvao najvažnijim pozitivnim događajem još od potpisivanja Dejtonskog sporazuma. Borjana Krišto je kazala da bi neuspjeh u promjeni Izbornog zakona doveo do potpune paralize BiH.

Svoj komentar o tome su dali i drugi političari, doduše u manje “apokaliptičnom“ tonu, a oglasio se i visoki predstavnik Valentin Inzko kazavši da međunarodna zajednica aktivno učestvuje u izradi prijedloga Izbornog zakona.

BiH se stoga ovogodišnjim izborima približava s tenzijama o legalnosti održavanja izbora i provedbe izbornih rezultata. No, da li je zaista demokratija u BiH na ivici ponora kako to tvrde iz HDZ-a ili je čitava priča izašla iz okvira realnog pitanje je na koje je odgovor pokušala dati Evropska inicijativa za stabilnost (ESI).

U izvještaju “Don’t believe the Hype – Why Bosnian democracy will not end this October“, ističu da je Ustavni sud BiH neustavnim proglasio samo dva dijela Izbornog zakona, a ne čitav zakon.

- Odlukom suda određene je da je Izborni zakon u skladu sa Ustavom BiH, a vezano za Dom naroda Parlamenta FBiH, izuzev u dva dijela: onom koji se tiče odredbe da konstitutivni narodi moraju imati alocirano jedno mjesto u svakom kantonu, i na osnovu toga izvedene formule kojom se određuje koliko članova iz svake etničke grupe kantoni biraju u federalni Dom naroda – pojašnjava ESI.

Ova formula je 2014. bila bazirana na rezultatima popisa iz 1991. godine, a s obzirom na to da su rezultati popisa iz 2013. službeno objavljeni 2016. godine, mora se izračunati nova formula za izbor delegata u Dom naroda, zaključuje ESI.

Ističu i da je jasno ko ima mandat da ovo uradi, a to je Centralna izborna komisija BiH (CIK). Zakon je jasan kako CIK to mora uraditi. Nužno je primijeniti metodu za raspodjelu mandata na osnovu sistema koji je razvio francuski matematičar Andre Sainte-Lague, a isti princip koriste i njemački, švedski i norveški parlament.

- Iako je Ustavni sud BiH naredio brisanje odredbe Izbornog zakona kojim se garantira da svaki kanton mora delegirati po jednog Srbina, Hrvata i Bošnjaka u Dom naroda Parlamenta FBiH, CIK mora razmotriti i odredbe Ustava FBiH koji u članu 8 navodi da u Domu naroda mora biti minimalno jedan Bošnjak, jedan Hrvat i jedan Srbin iz kantona u čijim zakonodavnim organima postoji makar jedan pripadnik od svakog naroda – navodi ESI.

Izračunali su kako bi vjerovatno izgledao sastav Doma naroda FBiH ukoliko se primijene ova pravila, te postavili pitanje gdje je kriza o kojoj političari pričaju.

Ukoliko se usporede sastavi Doma naroda Parlamenta FBiH iz 2014. i izračuna ESI-ja za 2018. jedina razlika je u tome da će iz Zeničko-dobojskog kantona biti izabran Hrvat manje, a iz Zapadno-hercegovačkg kantona Hrvat više.

Ovo je na tragu HDZ-ovog rješenja koje ipak ide i dalje te bi njegova provedba značila da se u Dom naroda ne bi mogli delegirati Hrvati iz Sarajevskog, Unsko-sanskog i Podrinjskog kantona. Također, dodatna dva Hrvata bi se delegirala iz Hercegovačko-neretvanskog kantona te jedan Hrvat dodatno iz Srednjo-bosanskog kantona.

Ovo međutim ne može biti ostvareno isključivo promjenom Izbornog zakona BiH jer bi se opet kršio Ustav FBiH. Argument HDZ-a je da nije fer da Podrinjski kanton delegira jednog od 17 Hrvata u Dom naroda Parlamenta FBiH kad u tom kantonu žive 24 Hrvata. Istovremeno, HDZ ignorira naprimjer 5.073 Hrvata u Unsko-sanskom kantonu  i 17.520 Hrvata u Kantonu Sarajevo koji zaslužuju da imaju svog predstavnika.

Kako god, izmjena ovih odredbi stvar je promjene Ustava FBiH što ne može biti ostvareno prije oktobra 2018. godine, a čak i da se uradi, neće biti suštinskih promjena na politiku u BiH ili utjecaju Hrvata i HDZ-a BiH.

Upozorenja HDZ-a su u suprotnosti i sa stavom Centralne izborne komisije BiH koja je potvrdila da će izbori biti provedeni u oktobru 2018. godine, sa ili bez izmjena postojećeg Izbornog zakona, a ukoliko o njima ne bude dogovora u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine ima mogućnost intervenirati i kroz podzakonske akte riješiti problem izbora zastupnika u domovima naroda parlamenata entiteta Federacija Bosne i Hercegovine i države Bosne i Hercegovine.

Ovo je potvrdila predsjednica CIK-a Irena Hadžiabadić koja je upozorila da očekuju politički dogovor, ali da on mora biti do 8. maja kada se moraju raspisati izbori. Drugim riječima, sa ili bez izmjena Izbornog zakona rješenje je u rukama CIK-a, a kriza koju stvara HDZ BiH uz pomoć pojedinih susjednih zemalja je vještačka i služi samo njima poznatom cilju.