Srđan Amidžić (SNSD), ministar finansija i trezora Bosne i Hercegovine, oglasio se nakon što je u javnost dospjela informacija da su povećane plaće funkcionerima na nivou Bosne i Hercegovine iako su ranijim izmjenama i dopunama Zakona o plaćama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovne one "zamrznute". 

- Nakon serije tekstova objavljenih u sarajevskim medijima, a posebno nakon teksta na portalu Faktor pod naslovom "Kako je Amidžić uspio prevariti Parlament BiH i uprkos zakonu, funkcionerima povećati plaće: 'Propitat ćemo se još'", postaje potpuno jasno da pojedini zastupnici pokušavaju uraditi ono što im je politički najlakše, za sopstvenu odluku pronaći tuđu krivicu. Činjenice, međutim, govore sasvim drugačije - naveo je Amidžić.

Kaže da su zakon predložili i usvojili zastupnici u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, a da je on upozoravao.

- Predlagači izmjena Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH bili su Milan Dunović, Zlatan Begić i Vlatko Glavaš (zastupnici DF-a). Za te izmjene su glasali zastupnici (i delegati) u Parlamentu BiH, uključujući one koji za veće plaće funkcionera optužuju ministra finansija - kaže ministar finansija.

Ističe kako je Ministarstvo na čijem je čelu 29. oktobra 2025, prije usvajanja zakona, ukazalo na nedosljednosti u predloženom tekstu i zatražilo da se one otklone.

- Nakon toga je Parlamentarna skupština BiH ponovo zatražila mišljenje Ministarstva, a Ministarstvo je i prije konačnog usvajanja zakona ponovo dalo svoje mišljenje 10. decembra 2025. godine, i njime sugerisalo da se sporne odredbe brišu. Dakle, zastupnici su imali i zakonsku i političku priliku da isprave ono što danas predstavljaju kao problem. Nisu to uradili. 

Imali su priliku da preciziraju da se funkcionerima plaća i dalje obračunava po osnovici od 600 KM. Nisu to uradili. 

Imali su upozorenje Ministarstva finansija i trezora BiH, koje su ignorisali. A sada, kada se primjenjuje zakon koji su sami predložili i usvojili, pokušavaju da odgovornost prebace na ministra koji ih je na vrijeme upozorio - napisao je Amidžić.

Kazao je da se do usvajanja ovih izmjena Zakona o plaćama, koje su stupile na snagu u junu ove godine, plaća funkcionerima obračunavala po osnovici od 600 KM, ali tvrdi da su se pravila promijenila nakon usvajanja DF-ovih izmjena Zakona i plaća se mora isplaćivati po novoj, većoj osnovici od 690,86 KM.

Navodi i da "svaki brucoš prava zna" da novi zakon jačeg ili istog ranga poništava onaj stari.

Tvrdi i da je usvajanjem izmjena Zakona o plaćama Parlament izbrisao ranija rješenja "i jasno nametnuo svoju novu volju za isplatu plaća funkcionerima, šefovima kabineta i savjetnicima". 

- Ako neko danas smatra da je zakon loš, da je njegovo rješenje pogrešno ili da plaće funkcionera treba urediti drugačije, neka to jasno kaže i neka predloži izmjenu zakona - preporučio je Amidžić.

A kako je sve išlo? 

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o plaćama koje je predložio DF, a usvojio Parlament BiH ove godine, predviđena je retroaktivna isplata razlike plaća zaposlenim u institucijama, ali je navedeno da se to ne odnosi na funkcionere kojima će se "osnovica utvrđena u skladu sa odredbama stava 1. ovog člana 7. (koji se odnosi na to da Vijeće ministara BiH određuje osnovicu, op.a.) primjenjivati od narednog mjeseca od usvajanja budžeta". 

Vijeće ministara BiH je za ovu godinu odredilo osnovicu od 690 KM. 

Ranijim izmjenama Zakona o plaćama, koje su stupile na snagu 2025. i usvojene na prijedlog Kluba zastupnika SDA, predviđeno je da funkcioneri imaju plaću obračunatu po osnovici iz 2024. godine u iznosu od 600 KM. Dakle "zaleđena" su im primanja po tom osnovu. 

To i dalje piše u Zakonu o plaćama i naknadama u institucijama BiH, član 7c i dalje postoji. 

Amidžić jeste uputio mišljenje u decembru 2025. na DF-ove izmjene Zakona u kojim je predložio da se brišu dvije predložene odredbe, i ova koja se odnosi na to da se retrokativna isplata ne odnosi na funkcionere, kao i da se briše druga koja je poništavala ranije usvojeni član 7c i zaleđivanje plaća funkcionera. Parlament BiH je odlučio izbrisati samo ovu drugu. 

Ona prva odredba je ostala s obzirom na to da "zabrana" retrokativne isplate obuhvata i šefove kabineta i savjetnike, a koji nisu obuhvaćeni članom 7c u ranijim izmjenama Zakona o plaćama.