Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović poručio je u četvrtak u obraćanju Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija da je usvajanje Rezolucije o Međunarodnom danu sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine "trijumf istine i korak prema pravdi", naglašavajući važnost očuvanja kulture sjećanja i borbe protiv negiranja genocida.

Earle Courtenay Rattray, šef kabineta generalnog sekretara Ujedinjenih nacija Antónioa Guterresa, podsjetio je tokom obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja i komemoracije genocida u Srebrenici iz 1995. koje je održano danas je u Generalnoj skupštini UN-a da je genocid u Srebrenici bio najgori zločin na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata.

Dodao je da je nakon Srebrenice svijet ponovo rekao "nikad više", ali ipak svjedočimo jačanju govora mržnje, poticanju diskriminacije, ekstremizma i podjela, te slavljenju ratnih zločinaca.

- Ne smijemo okretati glavu od tih znakova upozorenja i moramo reagovati što prije jer je prevencija naša zajednička dužnost i najsigurnija zaštita - istakao je Rattray.

Bećirović je istakao da su najviši sudovi UN-a, uključujući Međunarodni sud pravde i Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju, pravosnažnim presudama potvrdili da je u Srebrenici počinjen genocid nad Bošnjacima.

- Genocid nije statistika, to su prekinuti ljudski životi, ljudi sa imenima, porodicama i snovima - rekao je Bećirović, podsjećajući na stradanje djece i patnju majki koje nikada nisu dočekale svoje najmilije.

Naglasio je da države koje se suočavaju s vlastitom prošlošću pokazuju odgovornost prema budućnosti, dok negiranje sudski utvrđenih činjenica vodi ka nestabilnosti i produbljivanju mržnje.

Bećirović je upozorio da je negiranje genocida "anticivilizacijski čin" i pozvao na zaštitu integriteta međunarodnog prava i autoriteta međunarodnih institucija.

Govoreći o značaju obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na genocid u Srebrenici, istakao je da taj datum ima i preventivnu dimenziju, naglašavajući da sprečavanje genocida počinje kroz obrazovanje, kulturu sjećanja i borbu protiv govora mržnje i diskriminacije.

- Bez istine nema povjerenja, a bez pravde nema pomirenja - rekao je Bećirović.

On je poručio da ideologije koje su dovele do genocida nisu pobijedile, ističući ulogu Majki Srebrenice i međunarodnih sudova u očuvanju istine i pravde.

Na kraju obraćanja naglasio je da sjećanje na Srebrenicu nije samo dug prema žrtvama, već i odgovornost prema budućim generacijama, koje moraju učiti činjenice zasnovane na dokazima i sudskim presudama.

Predsjedavajuća Generalne skupštine UN-a Annalena Baerbock izjavila je da poštivanje obećanja "nikad više" podrazumijeva suprotstavljanje zabrinjavajućim pojavama prije nego što one eskaliraju u zločine, jer genocid, kao što smo nažalost svjedočili prije više od 30 godina u Srebrenici, Ruandi i previše drugih mjesta, ne počinje masovnim grobnicama već mržnjom i podjelom na "nas i njih".

- Zato danas treba da osiguramo da "nikad više" ne bude samo fraza koju ponavljamo nego obećanje kojeg se držimo - da se sjećamo, da osiguramo pravdu i dostojanstvo svma, te da reagujemo na zabrinjavajuće pojave - zaključila je Baerbock.

Zamjenik generalnog sekretara Ujedinjenih nacija i specijalni savjetnik za sprječavanje genocida Chaloka Beyani rekao je da će 11. juli 1995. zauvjek ostati urezan u kolektivno sjećanje međunarodne zajednice, Ujedinjenih nacija i moderne historije našeg svijeta.

Dodao je da se danas sjećamo i odajemo počast za više od 8.000 muškaraca i dječaka koji su ubijeni tog strašnog dana i narednih dana, kao i straha žena i djevojčica koje su prisilno raseljene i mučene u tom periodu.

Pripadnici Vojske Republike Srpske i njihovi pomagači su nakon pada Srebrenice 11. jula 1995. godine ubili više od 8.000 bošnjačkih muškaraca u nizu masovnih pogubljenja.

U mezarju Memorijalnog centra Srebrenica - Potočari do sada je ukopano 6.765 žrtava genocida, dok je 250 žrtava ukopano u mjesnim mezarjima po odluci članova porodica.

Za više od hiljadu žrtava genocida u Srebrenici još uvijek se traga.

Međunarodni sud pravde u Hagu donio je 2007. godine presudu u kojoj se konstatira da je jula 1995. godine u Srebrenici, koja je tada bila zaštićena zona UN, Vojska Republike Srpske (VRS) počinila genocid.

Haški tribunal, Sud Bosne i Hercegovine te pravosuđa u Srbiji i Hrvatskoj do sada su za genocid i ratne zločine osudili ukupno 54 osobe na 781 godinu i pet doživotnih kazni zatvora. Na doživotne zatvorske kazne osuđeni su, među ostalim, ratni predsjednik RS i komandant vojske tog entiteta, Radovan Karadžić i Ratko Mladić.