Svaka druga ili svaka četvrta žena u Bosni i Hercegovini trpi neku vrstu nasilja, rečeno je na tematskoj sjednici - Praćenje realizacije preporuka iz Izvještaja za revizije učinka "Rodna ravnopravnost i sprečavanje nasilja nad ženama" u Federaciji BiH koja je održana danas u Sarajevu, u zgradi Parlamenta Federacije BiH.

Rečeno je da je trend nasilja nad ženama u porastu kako u BiH, tako i u regionu.

U periodu 2019-2022. godina u FBiH ukupan broj žrtava nasilja u porodici iznosio je 10.294, a od toga su 78 posto, odnosno 8.038 bile žene.

Na današnjoj sjednici u organizaciji Komisije za ravnopravnost spolova Zastupničkog doma Parlamenta FBiH analiziran je revizorski izvještaj o praćenju preporuka koje su date u izvještaju o rodnoj ravnopravnosti i sprečavanju nasilja nad ženama u FBiH koji je urađen 2023. godine.

- Kada smo 2023. godine planirali reviziju, jedan od razloga, pored problema u postizanju rodne ravnopravnosti, bili su poražavajući podaci o sveprisutnom nasilja nad ženama. Podaci pokazuju da je ova pojava i dalje prisutna. U suštini dosta je podataka o prijavljenom nasilju, ali i nikada prijavljenom ili prekasnim prijavama, a koje imamo zbog straha žrtava, ekonomske ovisnosti o počiniocu nasilja, društvenih shvatanja da se ovaj problem smatra porodičnim. Ove godine smo proveli praćenje realizacije preporuka. Iako su pomaci napravljeni, dosta je prostora da se još toga uradi - kazala je Aida Đozić ispred Sektora za reviziju učinka Ureda za reviziju institucija u FBiH.

Generalni revizor Ureda za reviziju institucija u FBiH Mirza Kudić je poručio da bez institucionalne podrške preporuke ostaju na papiru.

- Zakonodavni okvir je u posljednje vrijeme unaprijeđen. Potrebna je provedba akata koji su doneseni, bez toga nećemo imati stvarnu promjenu na terenu, niti će žrtve nasilja osjetiti da se išta promijenilo - poručio je Kudić.

Jedan psiholog na 15.000 stanovnika, jedan socijalni radnik na 4.000 stanovnika 

U revizorskom izvještaju, praćenje realizacije preporuka iz izvještaja za revizije učinka "Rodna ravnopravnost i sprečavanje nasilja nad ženama" u Federaciji BiH, između ostalog stoji kako u Federaciji ide jedan socijalni radnik na 4.000 stanovnika i jedan psiholog na 15.000 stanovnika.

- Gotovo svi centri bilježe nedostatak socijalnih radnika i psihologa, izuzev Centra za socijalnu rad Goražde. Najizraženiji manjak prisutan je u većim centrima poput Tuzle, Zenice, Sarajeva i Mostara, što može negativno utjecati na kvalitetu i dostupnost usluga socijalne zaštite, posebno za ranjive kategorije stanovništva - stoji u revizorskom izvještaju.

U izvještaju se navodi i kako nije osiguran smještaj za žrtve nasilja u svim kantonima (PK, BPK, SBK, ZHK i Kanton 10).

Također, FBiH ne raspolaže dovoljnim kapacitetima za zbrinjavanje žrtava nasilja. Raspoloživi kapacitet mjesta u sigurnim kućama na području FBiH iznosi 126, dok bi prema standardima Istanbulske konvencije u FBiH, prema broju stanovnika, na raspolaganju trebala biti 222 mjesta.