Odluka Vlade Federacije Bosne i Hercegovine da se najniža plaća za period od 1. januara do 31. decembra 2025. godine utvrđuje u neto iznosu od 1.000 KM izazvala je burne reakcije poslodavaca.

Zbog toga je Udruženje poslodavaca FBiH u ponedjeljak navečer održalo hitnu, vanrednu sjednicu ukazavši "na ozbiljne posljedice i rizike donošenja ovako ishitrene odluke". I među ekonomistima vlada mišljenje da ova odluka nije dobro rješenje.

Profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Muharem Karamujić je za Faktor prokomentarisao ovaj (ne)očekivani potez federalne izvršne vlasti.

- Povećanje minimalne plaće značit će i povećanje poreznih obaveza poslodavaca jer se iznos povećava za skoro 400 KM. Tu su i doprinosi u iznosu od 70 posto što u konačnici znači dodatno finansijsko opterećenje poslodavcima. 

Nažalost, radnici ni sa ovih 1.000 KM neće živjeti nešto bolje. Ova mjera nije ekonomska, već socijalna - smatra prof.dr. Karamujić.

Ističe da je odluku o povećanju minimalne plaće morala pratiti i fiskalna reforma.

- Da je Vlada FBiH istovremeno smanjila poreze, to bi bilo stimulativno za poslodavce, koji su ovako s pravom nezadovoljni. Pošto nema ništa od toga, mnogi će poslovi doći u pitanje. Neminovno će pasti produktivnost. Niskoproduktivne djelatnosti neće imati ekonomskog smisla i to će dovesti do otpuštanja radnika.  

Vlada FBiH mora donositi mjere i odluke koje će, prije svega, promijeniti strukturu ekonomije - istakao je Karamujić.