Redakciji Faktora obratio se veliki broj čitalaca požalivši se kako nisu nigdje dobili pojašnjenje šta je nisab, ko je dužan dati zekat i sadekatul-fitr (vitre), kome se daju, može li siromašnima, rodbini... Jedno od pitanja je bilo gdje ide novac iz zekata i vitri koji se uplate Islamskoj zajednici Bosne i Hercegovine u Bejtul-mal.

Kao što je poznato, ove godine vitre po osobi iznose 10, 15 i 20 KM. Poslanik Muhammed, a. s., je kazao da će post u ramazanu bit primljen kada se uplati sadekatul-fitr, a do tada će biti između nebesa i zemlje. Ko nije u stanju da izdvoji za sadekatul-fitr, nije ni dužan, njemu se treba udijeliti.

Kemal efendija Tokmić, glavni imam Medžlisa islamske zajednice Bugojno, na početku razgovora za Faktor kaže kako je nisab određeni iznos imovine na koji je njegov vlasnik dužan dati zekat.

- Svaka vrsta imovine ima svoj nisab, zlato, srebro, krupna i sitna stoka, novac. Nisab na novac određuje se prema cijeni zlata na tržištu plemenitih metala. Naprimjer, nisab za zlato je 91,6 grama. Nisab na novac je iznos koji je potrebno platiti da se kupi 91,6 grama zlata.

Osobe koje posjeduju vrijednost nisaba tokom godine dužne su izdvojiti 2,5 posto iz imetka kojeg posjeduju i udijeliti ga u fond Bejtul-mal Islamske zajednice. Nisab je ove godine 10.800 KM. Ko je tokom cijele godine imao taj iznos ili više, dužan je dati zekat na njega 2,5 posto. Oni koji imaju manje od tog iznosa, nisu dužne davati zekat - govori ef. Tokmić.

Upitali smo dodatno, da li je to novac koji domaćin ima u gotovini i koji ne troši.

- Da. To je novac koji ima osoba i ne troši ga tokom godine za životne potrebe. Ovdje se ne misli na godišnja primanja, plaće, penzije - pojašnjava ef. Tokmić.

Osvrnuo se na često pitanje građana kome se može dati zekat i sadekatul-fitr.

- Ima osam kategorija kojima je propisan zekat. Imaju kategorije kojima se ne može dati zekat niti sadekatul-fitr. Tako se sadekatul-fitr ne može dati "uzlaznoj i silaznoj" rodbini, znači djeci, unučadima i roditeljima. Može se dati "bočnim linijama", recimo tetkama... Ne može se dati nemuslimanu. Kur'an je načelno odredio kategorije kojima se daje zekat.

Praksa u vrijeme Poslanika, a. s., i ashaba bila je da su postojali ljudi, povjerenici koji su u ime zajednice u ime Poslanika, a. s., prikupljali zekat od imućnih. On se slijegao, bio je na jednom mjestu, ono što mi sada zovemo Bejtul-mal. BIla je grupa ljudi koji su to čuvali, a onda se iz Bejtul-mala dijelila kategorijama koje su Kur'anom propisane, siromasima, nevoljnicima...

Na osnovu toga, te prakse, Husein ef. Đozo je (sedamdesetih godina) donio fetvu da se kod nas zekat i sadekatul-fitr udjeljuju u Bejtul-mal, a onda se taj novac dijeli po terenu. Prema nama ima mnogo zahtjeva za pomoć, mi onda pošaljemo zahtjev u Rijaset i onda se to odobri i pomoć se dijeli. Fetva je ono što treba poštovati - govori ef. Tokmić

Stava je da je svako davanje zekata mimo Islamske zajednice pogrešno.

- U Rijasetu imaju tačno određeni ljudi koji su zaduženi za zekat. Jedna osmina od zekata mora ići siromasima, tačno onako kako je Kur'an propisao. U Rijasetu se strogo vodi računa o tome. Možda ljudi ovo ne znaju, ali u Foči, Rudom, Rogatici, Žepi, Trebinju, zapadnoj Hercegovini, imami se plaćaju iz zekata i sadekatul-fitra. U Foči žive dvije porodice, ali se ezan čuje. Iz Bejtul-mala idu i stipendije... Tačno se zna gdje je svaki cent otišao - govori ef. Tokmić i dodaje:

- Onog trenutka kada osoba uplati zekat Islamskoj zajednici, u Bejtul-mal, ona je svoju obavezu izvršila, sa nje spada odgovornost. Teret i emanet raspodjele i određivanja je na Rijasetu Islamske zajednice u BiH. Kada osoba individulano, samostalno odluči da zekat da mimo toga, na njoj je odgovornost izbora.

Kada uplatimo zekat u Islamsku zajednicu, imaju ljudi koji određuju gdje je prioritet. Pa je nekada to Gaza, kada su bile prije nekoliko godina poplave u našoj zemlji, novac za ugrožene u Željeznom polju je išao iz zekata. Konstantno se, tokom cijele godine, pomaže siromašnima. Džematima se distribuiraju i bonovi od 50 ili 100 KM koji se daju najugroženijama da u ugovorenom tržnom centru mogu kupiti sebi najneophodnije. Za taj bon se može uzeti sve osim alkohola i duhanskih proizvoda.

Naglašava kako zekat nije sadaka već propis kao što je muslimanima propisan namaz.

- "Klanjajte namaz i dajite zekat" je najčešće spominjana konstrukcija u Kur'anu. Uz namaz se dakle spominje i zekat. Tamo gdje obavljaš namaz u džamiji, tu treba dati zekat. A svako će imati odgovornost za novac koji primi - kazuje ef. Tokmić.

Na kraju nam je ispričao primjer jednog trgovca.

- Došao mi je čovjek da plati zekat i izdvojio je nekoliko hiljada KM. Međutim, eto ga sutradan, kaže kako nije dobro izračunao. Veli imao je još nešto što nije obračunao pa je došao da namiri. Upitao sam ga otkad daje zekat, kaže od 2014. ili 2015. godine, više ni sam ne zna. I pitam ga da li je napravio razliku iz perioda kada nije davao zekat i od vremena kada daje. Kaže ima razlika. Rekao mi je: "Vjeruj, sada kada nabavim robu, automatski roba ide, ne stoji, samo što je nabavim, ona ode". A prije zekata tako nije bilo. To je Božije. Govori kako sebi nikada ne bi dozvolio da ne izdvoji zekat. Kaže ne bi smio jer se osvjedočio u hair - ispričao je za Faktor ef. Tokmić.