Federalna zastupnica Kenela Zuko na jednoj od sjednica Zastupničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine u okviru zastupničkog sata pitala je Federalno ministarstvo rada i socijalne politike da li je stabilno stanje u pogledu tekućeg finansijskog poslovanja federalnih ustanova socijalne zaštite. Odnosno, da li Ustanova za socijalno zbrinjavanje i zdravstvenu njegu Drin Fojnica održava svoje poslovanje revolving kreditom, naročito nakon povećanja plaća".

- Da li je tačna informacija da Ustanova za socijalno zbrinjavanje i zdravstvenu njegu - Drin, održava svoje poslovanje uz pomoć revolving kredita u iznosu od jedan milion KM. Navodi se da je očito da je problem nastupio sredinom 2025. godine kada je uvećana plaća svim radnicima u iznosu od 300 KM, a da prethodno nisu osigurana novčana sredstva - pitala je Zuko.

Iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike su naveli kako "može se konstatovati da federalne ustanove socijalne zaštite u cjelini nastavljaju izvršavati svoje zakonom propisane funkcije i obaveze, uključujući osiguravanje kontinuirane brige o korisnicima."

- lstovremeno, ne može se zanemariti činjenica da su u proteklom periodu prisutni određeni finansijski pritisci koji proizlaze iz šireg ekonomskog konteksta, uključujući rast troškova rada, povećanje cijena roba i usluga, kao i kontinuirana odstupanja u dinamici naplate potražiivanja od naručioca usluga - navedeno je iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.

Potom su se osvrnuli na revolving kredit Ustanove Drin.

- Ustanova Drin koristi instrument revolving kredita počevši od 2015. godine, isključivo u funkciji održavanja tekuće likvidnosti, odnosno pravovremenog izmirenja kratkoročnih obaveza, prvenstveno obaveza prema zaposlenima i dobavljačima.

Važno je naglasiti da se ne radi o trajnom zaduženju u punom iznosu od milion KM, već o kreditnom limitu koji se koristi povremeno i u znatno manjem stvarnom obimu. Prema dostupnim podacima, efektivno angažirani iznos sredstava po ovom osnovu iznosi približno 240.000,00 KM, uz činjenicu da se sredstva povlače i vraćaju unutar kratkih vremenskih intervala, a kamata se obračunava isključivo na iskorišteni dio sredstava.

Takav način korištenja kreditnog instrumenta ukazuje na njegovu funkciju kao standardnog alata upravljanja likvidnošću, a ne kao indikatora trajne finansijske nelikvidnosti ili prezaduženosti - naveli su iz Ministarstva.

Dodaju kako su razlozi korištenja revolving kredita višestruki.

- Prije svega, evidentiran je značajan izostanak planirane naplate prihoda u prvih šest mjeseci 2025. godine, što je rezultiralo finansijskim manjkom u iznosu od 873.000,00 KM. Prisutna su i značajna potraživanja prema pojedinim kantonima, uključujući Unsko-sanski kanton u iznosu od otprilike 260.000,00 KM, kao i kontinuirana kašnjenja u plaćanju usluga od više naručilaca, pri čemu se u pojedinim slučajevima plaćanja realiziraju s odgodom od 60 dana ili uopće nisu izvršena za određene periode.

Ustanova je u 2025. godini realizirala i značajna vlastita ulaganja od 608.612,78 KM, koja se odnose na unapređenje infrastrukture i kvalitete usluga, dok su dodatni finansijski pritisci proizašli iz rasta troškova lijekova i medicinske opreme (otprilike 700.000,00 KM za šest mjeseci), poboljšanja kvalitete ishrane korisnika (otprilike 800.000,00 KM za šest mjeseci), povećanja troškova energenata i komunalnih usluga (403.1 30,97 KM), kao i troškova održavanja objekata (otprilike 300.000,00 KM). U tom kontekstu, korištenje kratkoročnih finansijskih instrumenata predstavlja racionalan odgovor na poremećaje u dinamici prihoda, uz istovremeno očuvanje standarda brige o korisnicima - naveli su iz Ministarstva.

Dotakli su se povećanja plaća.

- U pogledu navoda da je do finansijskih poteškoća došlo prvenstveno uslijed povećanja plaća zaposlenih od 300 KM, potrebno je naglasiti da je usklađivanje plaća izvršeno u skladu sa važećim granskim kolektivnim ugovorom za 2025. godinu, te kao takvo predstavlja zakonsku obavezu, a ne diskrecijsku odluku Ustanove. lako je navedeno povećanje imalo određeni utjecaj na rashodovnu stranu poslovanja, raspoloživi podaci ukazuju da ono ne može biti promatrano kao jedini, niti dominantan uzrok nastalih finansijskih pritisaka, koji su, kako je prethodno obrazloženo, rezultat kombinacije više strukturnih i operativnih faktora - navedeno je.