Program Domovinskog pokreta, stranke koja bi u savezu s Hrvatskom demokratskom zajednicom Andreja Plenkovića trebala u sljedeće četiri godine kreirati politiku hrvatske države, u jednom dijelu odnosi se na Bosnu i Hercegovinu i rješavanje "hrvatskog pitanja" te utvrđuje kako se Zagreb treba postaviti prema procesima u dva entiteta i ulozi međunarodne zajednice.

- Rješavanje hrvatskog pitanja u Bosni i Hercegovini za Domovinski pokret predstavlja ključno pitanje hrvatske vanjske politike, ali, s obzirom na geografsku međuzavisnost, tzv. meki trbuh, i ključno pitanje nacionalne sigurnosti. Schengenska granica ne smije predstavljati Kineski zid prema Hrvatima u BiH koji s Hrvatima u Hrvatskoj, ali i Hrvatima u iseljeništvu čine jedno nacionalno biće - navodi se u političkom programu. Pri tome se vrlo jasno detektira hrvatska pozicija u zemlji kao nekoga ko se nalazi "između čekića i nakovnja srpske separatističke i bošnjačke unitarističke politike".

- Dok istaknuti predstavnici Srba u BiH najavljuju odvajanje srpskog entiteta, na bošnjačkoj političkoj sceni postoji konsenzus o tome da Hrvatima treba oduzeti konstitutivni status i pretvoriti ih u nacionalnu manjinu, ako treba, i vojnim putem, kako je to svojevremeno poručio Bakir Izetbegović. Kad su Hrvati u pitanju, postoji prešutni konsenzus bošnjačke političke elite. U Bosni i Hercegovini postoji više hiljada radikaliziranih pojedinaca, a nepovoljna ekonomska i politička situacija u državama tzv. zapadnog Balkana predstavlja plodno tlo za jačanje radikalizma. O tome je potrebno voditi računa u svim strategijama i konceptima hrvatske nacionalne sigurnosti - ističe se u britko sročenoj analizi stanja.

Upozoravaju kako se broj Hrvata u Bosni i Hercegovini s predratnih 760.000 smanjio na tek 350.000. U Republici Srpskoj, koju nazivaju takozvanom, ističe se da je 1991. živjelo oko 220.000 Hrvata, a danas ih je manje od 15.000.

- To je posljedica etničkog čišćenja Hrvata u Bosanskoj Posavini, zločina koji do danas nisu procesuirani. Političke vlasti tzv. Republike Srpske nakon rata su učinile sve da se Hrvati ne vrate na svoja ognjišta, što je uključivalo ubistva, prijetnje i ucjene. Hrvatska politika mora se snažnije zauzeti za sankcioniranje tih zločina, ali i za povratak Hrvata Posavine, od kojih gotovo jedna trećina živi u inostranstvu - navode iz Domovinskoga pokreta.

Stranke koja je u značajnoj mjeri prostorno povezana sa Slavonijom, a time i Bosanskom Posavinom i RS-om, područjem koje je teško desetkovano.

- Dok je tzv. Republika Srpska de facto pretvorena u ekskluzivno srpski entitet, Bošnjaci žele Federaciju BiH pretvoriti u bošnjački entitet. Takve su politike počele još u vrijeme rata kad je Armija BiH, posebno iz centralne Bosne, protjerala više od 150.000 Hrvata - ističe se u programu uskoro vladajuće stranke.

Prema istim navodima, Bošnjaci i danas provode unitarističku politiku kojoj je cilj politička eliminacija hrvatskog naroda u Federaciji BiH, a u takvim pothvatima često imaju i "podršku tzv. visokih predstavnika kojoj se nakon rata često znala pridružiti šutnja službenog Zagreba".

- Potrebno je prekinuti šutnju o procesu nestanka Hrvata u Bosni i Hercegovini koji se odvija pred našim očima. Hrvatska treba iskoristiti sve diplomatske i lobističke kapacitete na regionalnom i međunarodnom rnivou kako bi se onemogućilo preglasavanje i osiguralo ravnopravno zastupanje Hrvata u BiH i dugoročno osiguralo njihov opstanak, što se može osigurati promjenom Izbornog zakona. Hrvatski narod predstavlja jedini istinski prozapadni faktor, no u zaštiti svojih prava nema podršku zapadnih zemalja - ističu iz DP-a.

Prema njima, lobiranjem i internacionalizacijom "hrvatskog pitanja" u BiH nužno je mijenjati takve zapadne politike. Hrvatska se i prema Dejtonskom sporazumu, ali i Ustavu Republike Hrvatske dužna brinuti o Hrvatima u susjednoj zemlji.

- To uključuje ne samo diplomatsku i političku nego i kulturnu i ekonomsku saradnju te pomoć. Hrvati moraju dobiti političku autonomiju u onim krajevima u kojima su većina, što je u skladu sa svim sporazumima koje je devedesetih godina za Bosnu i Hercegovinu nametala međunarodna zajednica, a potpisali su ih i bošnjački politički predstavnici - ističu u političkom programu Domovinskoga pokreta vezanom za BiH, prenosi Večernji list BiH.