Osiguranik može dobiti hitnu zdravstvenu uslugu u svakoj zdravstvenoj ustanovi, pa i privatnoj, koja pruža tu vrstu pregleda, a novac potom refundirati, potvrdili su nam u Zavodu zdravstvenog osiguranja KS.

Dakle, zdravstveni osiguranik u KS može otići u svaku privatnu zdravstvenu ustanovu, koja ima urgentni centar, bez obzira na to da li ona ima zaključen ugovor sa Zavodom zdravstvenog osiguranja KS, i tamo dobiti uslugu koja mu je u tom trenutku potrebna.

Zdravstvena ustanova će od osiguranika naplatiti uslugu koja mu je pružena, a on će se potom sa zahtjevom i potrebnom medicinskom dokumentacijom obratiti Zavodu za refundaciju troškova.

Naravno, to ne znači da će Zavod svakom pacijentu novac koji je platio privatnoj ustanovi i refundirati.

Naime, u Zavodu postoji komisija čiji su članovi i ljekari, koja na osnovu medicinske dokumentacije donosi konačnu odluku, odnosno utvrđuje da li je osiguranik zaista trebao hitnu zdravstvenu uslugu.

Ukoliko se utvrdi da nije bio hitan slučaj, Zavod mu neće isplatiti novac koji je dao privatnoj zdravstvenoj ustanovi za pruženu uslugu.

Pod pružanjem hitne medicinske pomoći podrazumijeva se hitno i neodgodivo medicinsko zbrinjavanje osoba kojima je zbog nagle bolesti, stradanja ili povrede neposredno ugrožen život, pojedini organ ili dio tijela, odnosno kod kojih bi u kratkom vremenu moglo doći do životne opasnosti.

Glavna životno ugrožavajuća stanja su: prestanak rada srca i disanja (kardiorespiratorni zastoj), akutni bol u grudima (sumnja na infarkt miokarda), naglo otežano disanje ili gušenje, teške tjelesne povrede i politraume nastale u saobraćajnim nesrećama ili padovima, velika i nekontrolisana krvarenja, gubitak svijesti, koma ili teški epileptički napadi, nagle neurološke smjernice (simptomi moždanog udara) te jaka trovanja ili teške alergijske reakcije (anafilaktički šok).

Na upit Faktora iz Zavoda zdravstvenog osiguranja KS poslali su sljedeći odgovor:

Kada je riječ o refundaciji troškova osiguranim osobama u slučajevima pružanja hitne medicinske pomoći, ta mogućnost je, kako su nam kazali u Zavodu, propisana Zakonom o zdravstvenom osiguranju Federacije Bosne i Hercegovine.

- U članu 40. spomenutog zakona propisano je da se zdravstvenim ustanovama sa kojima kantonalni zavod osiguranja nije zaključio ugovor o pružanju zdravstvene zaštite mogu, na teret fonda kantonalnog zavoda, isplatiti samo troškovi medicinske pomoći pružene osiguranim osobama u hitnim slučajevima te drugi troškovi u vezi sa pružanjem te pomoći - odgovorili su u Zavodu.

Dodatno, kako su dalje naveli, Pravilnikom o načinu ostvarivanja prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, članom 32. propisano je da medicinska pomoć u hitnim slučajevima podrazumijeva pružanje zdravstvenih usluga koje su neophodne da se otkloni neposredna opasnost po život i zdravlje oboljele, odnosno povrijeđene osobe, uključujući i prijevoz osiguranika od mjesta oboljenja, odnosno povrede, do najbliže zdravstvene ustanove u kojoj je moguće osigurati pružanje tih zdravstvenih usluga.

- Prema tome, Zakon mogućnost snošenja troškova zdravstvene zaštite pružene u zdravstvenoj ustanovi sa kojom kantonalni zavod osiguranja nije zaključio ugovor o pružanju zdravstvene zaštite predviđa za medicinsku pomoć pruženu osiguranoj osobi u hitnom slučaju, pod uvjetima propisanim Zakonom o zdravstvenom osiguranju FBiH i Pravilnikom o načinu ostvarivanja prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja - stoji u odgovoru Zavoda zdravstvenog osiguranja KS.