Protok robe kroz Bosnu i Hercegovinu, uplate PDV-a i akciza stat će ako ostane na snazi odluka Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH da trajno Upravi za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UIOBiH) zabrani upotrebu kvalifikovanih elektronskih potpisa.

Od Suda Bosne i Hercegovine bit će zatraženo da donese privremenu mjeru na odluku Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH dok se ovaj problem ne rješi.

Odluka Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH kojom se Upravi za indirektno oporezivanje BiH zabranjuje izdavanje kvalifikovanih elektronskih potpisa mogla bi izazvati ozbiljne posljedice po funkcionisanje poreskog i carinskog sistema države.

Ukoliko rješenje ostane na snazi, kako objašnjavaju iz UIO BiH, hiljade privrednika neće moći elektronski podnositi PDV i akcizne prijave niti carinsku dokumentaciju za tranzit robe, što bi moglo dovesti do blokade milionskih budžetskih prihoda i poremećaja u međunarodnom prometu roba.

Da to najjednostavnije prevedemo, s obzirom na činjenicu da je već odavno zakonski ukinuta mogućnost da se lično i svojeručnim potpisom podnose ove prijave i da je obavezan digitalni kvalifikovani potpis, u Bosni i Hercegovini od ovog momenta staju uplate PDV-a i akciza, ali i podnošenje prijevoznih carinskih prijava za tranzit.

To znači da će milioni konvertibilnih maraka biti blokirani i da će svi ti privrednici koji su dužni da do 10. u mjesecu uplate PDV i akcize, kao i oni  koji moraju podnijeti prijevozne carinske prijave dodatno biti i kažnjeni jer krše zakon.

Pitanje koje se nameće, a na koje još niko iz Agencije za zaštitu ličnih podataka nije odgovorio, jest zašto je UIO trajno zabranjeno izdavanje digitalnih kvalifikovanih potpisa i zašto je poreznim obveznicima onemogućeno da ispune svoju zakonsku obavezu podnošenja PDV-a i akciznih prijava, kao i podnošenje prijevoznih carinskih prijava za tranzit robe kroz BiH, budući da se spomenute prijave u skladu sa važećim zakonskim propisima mogu isključivo podnijeti elektronskim putem i to na način da su ovjerene digitalnim kvalifikovanim potpisom?

Ovakvom odlukom Agencije u ovom trenutku jedino je certifikovana za izdavanje digitalnog kvalifikovanog potpisa firma iz Slovenije koja ima odobrenje u Ministarstvu prometa i komunikacija Bosne i Hercegovine, a o čemu je jučer na press konferenciji govorio Almir Badnjević, direktor IDDEEA-e.

Iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH najavili su da će pokrenuti postupak pred Sudom Bosne i Hercegovine. 

 - Uprava za indirekrno opirezivanje je zaprimila rješenje Agencije za zaštitu ličnih podataka, i u zakonski ostavljenom roku  će se izjasniti - kazali su za Faktor iz UIOBiH.

No, kako Faktor nezvanično saznaje, tužba je već spremna, ali se čeka da prođe rok koji traje do 30. juna, nakon čega će biti predata Sudu BiH.

Kvalifikovani elektronski potpis već godinama predstavlja obavezan alat za komunikaciju privrednih subjekata sa Upravom za indirektno oporezivanje BiH.

Porezni obveznici putem njega podnose PDV i akcizne prijave, vrše carinske procedure i prijavljuju tranzit robe kroz Bosnu i Hercegovinu.

Zakonska mogućnost podnošenja ovih dokumenata u papirnoj formi odavno je ukinuta, zbog čega elektronski potpis nije dodatna opcija, nego zakonska obaveza.

Zbog toga bi zabrana izdavanja novih kvalifikovanih elektronskih potpisa mogla stvoriti ozbiljan problem za kompanije kojima ističu postojeći certifikati ili kojima su novi potpisi neophodni za poslovanje.

Posljedice se ne bi ogledale samo u otežanom radu privrede, već i u mogućem usporavanju naplate PDV-a i akciza, koji predstavljaju najznačajniji izvor prihoda za budžete svih nivoa vlasti u BiH.

Osim finansijskog aspekta, ugrožen bi mogao biti i međunarodni transport robe kroz BiH, jer se tranzitne carinske prijave podnose isključivo elektronskim putem. To bi moglo dovesti do zastoja u carinskim procedurama, dodatnih troškova za prijevoznike i špeditere te narušavanja pouzdanosti Bosne i Hercegovine kao tranzitne rute za međunarodni promet roba.

Iako smo od Agencije za zaštitu ličnih podataka u Bosni i Hercegovini zatražili pojašnjenje zbog čega je rješenjem zabranjeno Upravi za indirektno oporezivanje BiH korištenje kvalificiranih elektronskih potpisa, iz Agencije nisu direktno odgovorili na postavljena pitanja.

Umjesto toga, u odgovoru su nas uputili na svoju zvaničnu internetsku stranicu, navodeći da se tamo nalazi saopćenje za javnost povodom, kako ističu, dezinformacija objavljenih u medijima u vezi sa zabranom obrade ličnih podataka u svrhu izdavanja kvalificiranih elektronskih potvrda.

Također su naveli da su na web stranici dostupna i dva rješenja koja je Agencija donijela u ovom predmetu, a koja se odnose na Agenciju za identifikacijska dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA) i Upravu za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UIO BiH).