Ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto i direktor Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA) Almir Badnjević upozorili su na, kako tvrde, institucionalne blokade i pogrešna tumačenja nadležnosti u oblasti digitalnog potpisa, pri čemu najavljuju pokretanje postupka pred Sudom BiH i podnošenje krivičnih prijava zbog odluka Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH.

Riječ je o rješenju Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH kojim se, prema tumačenju iz IDDEEA-e, pokušava ograničiti obrada i potvrđivanje elektronskog potpisa, odnosno način na koji institucija tehnički provodi usluge digitalne identifikacije.

Međutim, iz IDDEEA-e tvrde da u samom dispozitivu rješenja ne postoji eksplicitna zabrana njihovog rada, već da je problem sporan dio obrazloženja u kojem se, kako navode, pokušava suziti nadležnost Agencije.

Suština spora, kako je predstavljeno iz IDDEEA-e, jeste razlika između dispozitiva i obrazloženja rješenja. Dok dispozitiv formalno ne zabranjuje rad u oblasti digitalnog potpisa, obrazloženje, tvrde, uvodi restriktivno tumačenje koje bi praktično ograničilo postojeće zakonske nadležnosti državne Agencije.

Ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto poručio je da se pokušava diskreditovati rad direktora Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA), te ono što ta institucija trenutno radi u procesu digitalizacije i uspostave sigurnosnih sistema.

Kako je naveo, jedini razlog zbog kojeg određeni procesi još nisu usklađeni jeste, prema njegovim riječima, blokada iz RS-a u vezi s donošenjem novih zakonskih rješenja na državnom nivou. Istovremeno je optužio institucije RS, koje su, kako je rekao, pod snažnim utjecajem politike SNSD-a, da napadaju sve aktere koji pokušavaju provesti zakonski okvir.

Forto tvrdi da postoji snažan otpor iz dijela političkih i institucionalnih struktura koje ne žele jačanje državnih kapaciteta BiH. Kao ilustraciju naveo je informaciju koju je, kako kaže, dobio sa jednog sastanka kojem su prisustvovali lider SNSD-a Milorad Dodik i njegovi saradnici.

- Javljeno mi je da je na tom sastanku Dodik pitao: "Šta je problem, u čemu je problem s digitalnim potpisima?", nakon čega mu je odgovoreno da je problem kad krenu u samostalnost da će svi podaci o svakom građaninu biti u sistemu BiH, a ne RS i u tome što se kroz sistem digitalnog identiteta čuvaju podaci građana i gradi infrastruktura koja predstavlja temelj digitalnog suvereniteta države. U digitalnom dobu upravo digitalni identitet, podaci i sistemi njihove zaštite predstavljaju jedan od ključnih elemenata državne snage - kazao je Forto.

Posebno je istaknuo primjer preuzimanja određenih nadležnosti, naglašavajući da IDDEEA ne radi ništa drugo osim svojih zakonskih obaveza, uključujući i proces izdavanja i tehničke obrade dokumenata, poput vozačkih dozvola, te da je to izazvalo nezadovoljstvo u pojedinim sigurnosnim strukturama u RS-u.

Prema njegovim tvrdnjama, iz tog entiteta se insistira na prijenosu nadležnosti i prebacivanju određenih poslova sa državnog na entitetski nivo, što on ocjenjuje kao protivustavno i protivzakonito.

- Svega sam se nagledao otkako sam ministar, ali nešto poput digitalnog potpisa ne smeta im, čak ga podržavaju, dok istovremeno traže prijenos nadležnosti koji je protivzakonit i koji neće proći - poručio je Forto, dodajući da ne postoji opcija da se udovolji zahtjevima koji godinama idu u pravcu prebacivanja nadležnosti na entitete.

On je zaključio da će institucije BiH nastaviti djelovati u skladu sa zakonom, te pohvalio aktivnosti IDDEEA-e u procesu digitalizacije i jačanja sigurnosnih standarda.

- IDDEEA i dalje radi digitalno potpisivanje. Problem je u obrazloženju koje je pisano u skladu sa željama MUP-a RS-a - naveo je Badnjević, tvrdeći da se radi o pokušaju selektivnog tumačenja zakona i pritiska na državne institucije.

U tom kontekstu posebno se ističe uloga Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH, koja je donijela rješenje u kojem se, prema tvrdnjama iz IDDEEA-e, elektronsko certificiranje pokušava ograničiti na uži obim primjene, uz tumačenje da se određene usluge mogu vezati isključivo za izdavanje ličnih dokumenata. Iz IDDEEA-e, međutim, tvrde da takvo tumačenje nije u skladu sa Zakonom o elektronskom potpisu iz 2006. godine, niti sa Zakonom o IDDEEA-i iz 2008. godine, koji jasno definiše nadležnosti Agencije u oblasti digitalnih certifikata i elektronske identifikacije.

Badnjević tvrdi i da se radi o nastavku šireg institucionalnog spora o nadležnostima između državnog i entitetskog nivoa, pri čemu podsjeća da je Ustavni sud BiH ranije zauzimao stav da su elektronski registri i identifikacioni sistemi isključiva nadležnost države.

- Ovo nije prvi put da se pokušava osporiti rad IDDEEA-e. Imali smo slične situacije i ranije, uključujući izborne procese, gdje je pokušano ograničavanje saradnje s Centralnom izbornom komisijom BiH - naveo je on.

Kao ključnu posljedicu, iz IDDEEA-e najavljuju pravnu borbu.

Badnjević je poručio da će institucija pokrenuti postupak pred Sudom BiH, kao i podnijeti krivične prijave zbog, kako tvrdi, selektivnog i neujednačenog postupanja institucija, posebno u kontekstu činjenice da privatni certifikacijski servisi, prema njegovim riječima, nesmetano obavljaju slične poslove.

Badnjević tvrdi da je još veći problem odluka Agencije izazvala u UIO BiH, jer je uskratila digitalni potpis privrednicima koji sada neće moći elektronskim putem uplaćivati PDV, a radi se o milionima KM.

Agencija za zaštitu ličnih podataka BiH u ovom slučaju ima ulogu regulatora koji tumači kako se lični podaci i elektronski identitet građana mogu obrađivati i koristiti u sistemu digitalnog potpisa.

Sporna tačka nije sama ideja elektronskog potpisa, nego ko ima pravo da ga izdaje, pod kojim uslovima i u kojem obimu.

IDDEEA tvrdi da kao državna institucija ima zakonski mandat za izdavanje i upravljanje elektronskim certifikatima, dok se iz dijela institucija i pravnih tumačenja postavlja pitanje granica te nadležnosti i načina obrade podataka.

Zbog toga se tehničko-regulatorno pitanje pretvara u širi političko-pravni spor o nadležnostima između državnog nivoa i entiteta, što dodatno usporava digitalne procese i otvara prostor za međusobna optuživanja o blokadama i prenesenim ovlastima.