Karcinom grlića maternice u velikoj mjeri može se spriječiti vakcinacijom protiv Humanog papiloma virusa (HPV) i organiziranim screeningom.
Ipak, mogućnost da žena dobije poziv na pregled, uradi test i nastavi obradu nakon abnormalnog nalaza još uvijek zavisi od toga gdje živi.
Podaci koji su prikupljeni u šest kantona Federacije Bosne i Hercegovine, koja je organizirala i u čijem je prikupljanju učestvovala i prof. dr. Mahira Jahić, specijalista ginekologije i akušerstva, pokazali su koliko je važno istovremeno unaprijediti dostupnost prevencije i način evidentiranja bolesti.
Smrtni ishodi
- Prema procjenama Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC), u svijetu je 2022. godine bilo skoro 662.000 novih slučajeva karcinoma grlića maternice i približno 349.000 smrtnih ishoda. Gotovo 94 posto smrtnih ishoda zabilježeno je u zemljama s niskim i srednjim dohotkom. Ova razlika odražava nejednak pristup vakcinaciji, screeningu, dijagnostici i liječenju - napominje Jahić u povodu 17. novembra Svjetskog dana eliminacije raka grlića maternice.
U okviru Asocijacije za kolposkopiju i patologiju grlića maternice prikupljeni su zbirni podaci za period od 2021. do 2024. godine.
- U Unsko-sanskom, Tuzlanskom, Kantonu Sarajevo, Zeničko-dobojskom, Hercegovačko-neretvanskom i Zapadnohercegovačkom kantonu prijavljeno je ukupno 1.336 slučajeva, odnosno prosječno 334 godišnje. Podaci iz Bosansko-podrinjskog, Srednjobosanskog i Posavskog kantona te Livanjskom kantonu nisu bili dostupni za ovu analizu.
Omjer od približno 53 slučaja na 100.000 žena godišnje, koji je zastrašujući, izračunat je dijeljenjem prosječnog godišnjeg broja prijavljenih slučajeva s približno 630.000 žena u dobi od 15 do 64 godine. Da bi se ovaj omjer mogao tumačiti kao gruba dobno specifična incidencija, potrebno je potvrditi da su svi prijavljeni slučajevi jedinstvene, novodijagnosticirane invazivne bolesti kod stanovnica iste dobne grupe i istih kantona.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je za cijelu Bosnu i Hercegovinu 2020. procijenila dobno standardiziranu incidenciju od 14,3 na 100.000 žena. Razlike u periodu, teritorijalnom obuhvatu i načinu izračuna ograničavaju direktno poređenje tih vrijednosti - objašnjava Jahić.
HPV je česta spolno prenosiva infekcija koja pogađa oba spola. Većina infekcija prolazi spontano.
Dugostrajna infekcija
Dugotrajna infekcija visokorizičnim tipovima, među kojima su HPV 16 i 18, glavni je uzrok, kako ističe Jahić, karcinoma grlića maternice.
- Kod dijela žena perzistentna infekcija dovodi do prekanceroznih promjena koje mogu napredovati do invazivne bolesti. Rizik progresije veći je kod žena koje puše i kod onih sa oslabljenim imunitetom - kže Jahić.
Od nastanka abnormalnih promjena do razvoja karcinoma obično prođe 15 do 20 godina, dok kod žena sa oslabljenim imunitetom, primjera radi uz neliječenu HIV infekciju, taj proces može trajati pet do 10 godina.
- Prekancerozne lezije i rani karcinom često prolaze bez simptoma. Krvarenje nakon spolnog odnosa, između menstruacija ili nakon menopauze, uporan neuobičajen vaginalni iscjedak i bol u zdjelici zahtijevaju dijagnostičku procjenu. Ranije otkrivanje povećava mogućnost uspješnog liječenja - dodaje.
HPV vakcinacija pruža najbolju zaštitu kada se primijeni prije izlaganja virusu, zbog čega se prvenstveno preporučuje u ranoj adolescenciji.
Visok obuhvat vakcinacijom smanjuje cirkulaciju vakcinalnih tipova HPV-a u populaciji. Vakcinisane žene i dalje trebaju učestvovati u screeningu prema važećim preporukama.
- Screening je namijenjen ženama bez simptoma i omogućava otkrivanje povećanog rizika ili prekanceroznih promjena prije razvoja invazivne bolesti. Validirani test na visokorizične tipove HPV-a ima vodeću ulogu u savremenom primarnom screeningu, a citologija (Papa test) primjenjuje se prema protokolu. Abnormalan nalaz zahtijeva procjenu rizika i dalje postupanje prema nalazu. Kada je indicirana, kolposkopija omogućava detaljan pregled grlića i ciljanu biopsiju. Pravovremeno liječenje lezija visokog stepena i praćenje nakon liječenja sastavni su dio prevencije - navodi Jahić.
Ciljna populacija
U oportunističkom screeningu pregled, prema riječima Jahić, uglavnom zavisi od inicijative žene ili preporuke zdravstvenog radnika.
- Organizirani program unaprijed definira ciljnu populaciju, sistem pozivanja, intervale testiranja i postupanje nakon abnormalnog nalaza. Povezane evidencije omogućavaju da se prati koliko je žena pozvano, koliko ih je testirano i koliko ih je završilo preporučenu obradu ili liječenje. Zajedničke definicije slučaja i usklađeno izvještavanje omogućili bi i pouzdanije procjene incidencije među kantonima - dodaje Jahić.
Svjetska zdravstvena organizacija postavila je ciljeve 90-70-90 do 2030. godine.
Cilj je, kako kaže Jahić, da 90 posto djevojčica bude potpuno vakcinisano do 15. godine, da 70 posto žena bude testirano visokoučinkovitim testom do 35. i ponovo do 45. godine te da 90 posto žena s prekanceroznim promjenama bude liječeno.
- Evropska mapa puta WHO-a stavlja naglasak na koordinaciju službi, obuku zdravstvenih radnika, ravnopravan pristup uslugama i praćenje rezultata. U Bosni i Hercegovini zajednički standardi vakcinacije, probira, upućivanja i izvještavanja, uz koordinaciju nadležnih zdravstvenih institucija, omogućili bi da se prevencija planira prema potrebama stanovništva. Uspjeh programa mjerio bi se i time koliko žena nakon pozitivnog testa pravovremeno dođe do dijagnoze i potrebnog liječenja - kazala je Jahić.