Reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović danas je na Ajvatovici pozvao na duhovnu obnovu muslimana, upozorivši da će se bez nje "genocidi nad muslimanima nastaviti nizati".

– U zadnjih trideset godina čak tri muslimanska naroda su pretrpjela genocid: Bošnjaci, muslimani u Bosni, Rohindža muslimani u Mijanmaru i Palestinci, što je zastrašujuće i ponižavajuće za jednu takvo veliku kulturu kakva je muslimanska – kazao je reisu-l-ulema.

Obraćajući se u okviru Centralnog programa "515. dana Ajvatovice", reisu-l-ulema je upozorio da se muslimani pod hitno moraju preobraziti, duhovno pročistiti, oporaviti i vratiti sebi i svojim vrijednostima, javlja MINA.

Nakon prolaska kroz Ajvaz-dedinu stijenu, klanjanja podne-namaza, učenja dove na platou Ajvatovice, u prisustvu više hiljada vjernika, održana je centralna svečanost kulturno-vjerske manifestacije "514. dani Ajvatovice".

- Mi se upravo nalazimo na najvećem muslimanskom dovištu u Evropi -  poručio je Kavazović navodeći da se radi o ukorijenjenoj "tradiciji našeg naroda i ona je na tragu onoga kako su postupali i prvi muslimani."

Dotakao se i obilježavanja 30 godina od genocida nad Bošnjacima "zaštićene enklave" u Srebrenici.

- Ono što se dogodilo u Srebrenici obavezuje svakog od nas, muškarca i ženu, odraslog i dijete. Pouke iz Srebrenice trebamo nositi sa sobom isto onako kao što nosimo i vlastitu košulju. Srebrenica nam zorno pokazuje šta znači prepustiti se dušmanu, šta znači ne biti oprezan, snažan, budan, ne biti onaj koji vodi računa o svojoj nejači, onaj koji vodi računa o svemu onome o čemu trebamo voditi računa kao muslimani -  dodao je Kavazović.

Oko 260 konjanika iz BiH i drugih zemalja, koji su dan ranije iz Karaule i drugih bh. gradova krenuli prema Pruscu i na tom putu prošli kroz Donji Vakuf, gdje ih je dočekao veliki broj građana, u nedjelju ujutro su nakon tradicionalne prozivke bajraka ispred Handanagine džamije u Pruscu krenuli ka najvećem dovištu muslimana u Evropi.

Ajvatovica je najveće dovište muslimana u Evropi i jedno od najstarijih u BiH. Duboko je ukorijenjena u identitet Bošnjaka. Smještena je u podnožju planine Šuljage i udaljena sedam kilometara od starog grada Prusca. Ajvatovica je specifičnost bosanskih muslimana, jer ima autohtoni karakter.

Ne zna se pouzdano kada je prvi pohod Ajvatovici održan, ali se zna da je Ajvatovica dobila ime po Ajvaz Dedi, islamskom učenjaku i dervišu koji je u 15. vijeku u Bosnu došao sa prostora današnje Turske. Nakon 1947. godine održavanje Ajvatovice bilo je zabranjeno, a tradicija je obnovljena 1990. godine. Jubilarna, 500. manifestacija održana je u junu 2010. godine.

Ajvaz Dedo, derviš i islamski učenjak koji se u 15. vijeku nastanio na prostoru današnjeg Prusca, nakon dugotrajne suše u ovom mjestu, 40 dana i 40 noći učio je dovu moleći za vodu na stjenovitom predjelu iznad kasabe. Prema predanjima o Ajvaz Dedi, četrdesetu noć od dolaska na dovište, stijena se razdvojila, a iz nje je potekla voda, koju i danas posjetioci Ajvaz-dedine stijene imaju priliku okusiti.

Ajvatovica je danas mjesto susreta desetina hiljada muslimana iz BiH, regiona, Evrope i Azije.