Konjanici iz cijele Bosne i Hercegovine u subotu su održali defile kroz Donji Vakuf i krenuli ka Pruscu, kako bi dan kasnije prisustvovali centralnom programu kulturno-vjerske manifestacije "515. dani Ajvatovice", prenosi Anadolija.

Blizu 260 konjanika iz BiH i drugih zemalja, podsjetilo je na duh tradicije koji se na ovim prostorima gaji više od 500 godina.

Prisutni su mogli su svjedočiti prelijepim prizorima konjanika i bajraktara iz Karaule, Jajca, Donjeg Vakufa, Zenice, Glamoča, Gradačca, Brčkog, Srebrenice, Kozarca i mnogih drugih gradova, javlja agencija Mina.

- Ovako nešto nemamo ni u cijeloj BiH, a ni šire. Tako da je to zaista jedna ljepota, jedna naša tradicija kojom se ponosimo, koja nas podsjeća na naše slavne dane, na našu slavnu prošlost, ali iz koje također trebamo da crpimo pouke za budućnost - kazao je muftija travnički Ahmed-ef. Adilović.

Dodao je kako ga veseli i to što se već nekoliko godina povećava broj mjesta iz kojih dolaze konjanici.

- Od Srebrenice, Tuzle, Foče, Vlasenice i tako dalje, dakle istočne Bosne preko Brčkog, pa imamo iz Hercegovine, pa onda imamo iz Kozarca, ove godine je najavljeno iz Bužima, ne znam jesu li već došli, ali, dakle, faktički iz cijele Bosne, i preko 260 konjanika je najavljeno - kazao je Adilović.

Nakon svečanog defilea, u džamiji Hasana Kafije Pruščaka planirana je i centralna mevludska svečanost i zikr koji će izvesti Hor studenata Fakulteta islamskih studija i Gazi Isa-begove medrese iz Novog Pazara te hafizi iz Republike Turske i Tarikatski centar.

Konjanike u nedjelju očekuje prozivka na platou ispred Handan-agine džamije u Pruscu, odakle će krenuti ka Ajvaz-dedinoj stijeni. Nakon prolaska kroz stijenu i učenja dove, na platou Ajvatovice bit će održan svečani program manifestacije.

Ajvatovica je najveće dovište muslimana u Evropi i jedno od najstarijih u BiH. Duboko je ukorijenjena u identitet Bošnjaka. Smještena je u podnožju planine Šuljage i udaljena sedam kilometara od starog grada Prusca. Ajvatovica je specifičnost bosanskih muslimana, jer ima autohtoni karakter.

Ne zna se pouzdano kada je prvi pohod Ajvatovici održan, ali se zna da je Ajvatovica dobila ime po Ajvaz Dedi, islamskom učenjaku i dervišu koji je u 15. vijeku u Bosnu došao sa prostora današnje Turske. Nakon 1947. godine održavanje Ajvatovice bilo je zabranjeno, a tradicija je obnovljena 1990. godine. Jubilarna, 500. manifestacija održana je u junu 2010. godine.

Ajvaz Dedo, derviš i islamski učenjak koji se u 15. vijeku nastanio na prostoru današnjeg Prusca, nakon dugotrajne suše u ovom mjestu, 40 dana i 40 noći učio je dovu moleći za vodu na stjenovitom predjelu iznad kasabe. Prema predanjima o Ajvaz Dedi, četrdesetu noć od dolaska na dovište, stijena se razdvojila, a iz nje je potekla voda, koju i danas posjetioci Ajvaz-dedine stijene imaju priliku okusiti.

Ajvatovica je danas mjesto susreta desetina hiljada muslimana iz BiH, regiona, Evrope i Azije.