Skoro 2,8 miliona KM godišnje 19 državnih funkcionera ima pravo podijeliti po vlastitom nahođenju, po kriterijima koje sami donose i bez javnog poziva. To se zove interventna / tekuća rezerva. Sve ide, naravno, iz budžeta institucija Bosne i Hercegovine.

Daju je pojedinicima za liječenje i školovanje, sportistima za takmičenja, ali i raznim udruženjima i organizacijiama za rad. Šta je interventno u nečijem redovnom radu nije najjasnije kao što nije jasno zašto se interventni budžetski novac daje, recimo, za kupovinu lustera nekome.

Posebno je bila izražena dodjela tekuće rezerve u mjesecu predizborne kampanje koji je iza nas.

Zabilježeno je i da neka udruženja postaju skoro pa budžetski korisnici jer su redovna na tekućoj rezervi, a bilježili smo i da neka dobiju interventu pomoć od pet funckionera iste stranke.

Pitanje svih pitanja je ko kontroliše je li novac zaista potrošen za ono za šta je dodijeljen pa makar bio i za luster.

Upite smo pretprošle sedmice poslali svima koji imaju pravo dijeliti budžetski novac samostalno, a to su članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine, predsjedavajuća i zamjenici predsjedavajuće Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, rukovodstvo oba doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i svi državni ministri.

Zanimalo nas je na koji način svako od njih kontroliše jesu li sredstva koja su dodijelili potrošena namjenski, ako postoji komisija koja to utvrđuje ko je imenuje i ko su njeni članovi, kojom dokumentacijom korisnici pravdaju utrošak, šta kontrolišu u slučajevima kada novac daju udruženju uopćeno "za rad", jesu li zabilježeni slučajevi nenamjenskog utroška i ukoliko jesu da li su ta sredstva vraćena i o kojem je iznosu riječ.

Odgovor smo brzo dobili od tek jednog ministarstva – za ljudska prava i izbjeglice BiH.

Ako je suditi po njihovom odgovoru, ministri koji odlučuju kome će dodijeliti sredstva ujedno imenuju komisiju koja će sve kontrolisati.

- Korisnici kojima su sredstva dodijeljena dužni su opravdati njihovo korištenje, odnosno namjenski utrošak, dostavljanjem narativnog i finansijskog izvještaja, uz odgovarajuću dokumentaciju kojom se potvrđuje realizacija odobrenih aktivnosti i utrošak sredstava.

Komisiju za kontrolu i provjeru dostavljenih finansijskih izvještaja odlukom imenuje ministar. Komisija je dužna izvršiti pregled i provjeru zaprimljenih izvještaja te ministru podnijeti izvještaj najkasnije do 31.12.2026. godine, odnosno do 31.12.2027. godine, u zavisnosti od perioda na koji se izvještaj odnosi – navode iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine koje vodi Sevlid Hurtić, ministar koji, kao i njegove kolege, godišnje raspolaže s 90.000 KM tekuće rezerve.

Nadalje kažu da u slučajevima kada su sredstva dodijeljena za nesmetano funkcionisanje udruženja, kontrola namjenskog utroška također se vrši na osnovu dostavljenog narativnog i finansijskog izvještaja, iz kojeg se može utvrditi način utroška dodijeljenih sredstava, kao i njihova usklađenost sa svrhom za koju su sredstva odobrena.

- Kada je riječ o eventualno zabilježenim slučajevima nenamjenskog utroška sredstava, konačni podaci biti će dostupni nakon što Komisija zaprimi i izvrši provjeru svih finansijskih izvještaja, s obzirom na to da je postupak dostavljanja izvještaja još u toku – navode iz ovog ministarstva.

Nakon 12 dana odgovor nam je poslalo i Ministarstvo civilnih poslova koje također ima komisiju i imenuje je ministrica. Prema odgovoru, kod njih je propisano da korisnik mora u roku od 60 dana od realizacije projekta/potrebe dostaviti izvještaj o utrošku koji mora "sadržavati opis utroška i dokaze o namjenskom utrošku sredstava". Udruženjima dodjeljuju novac samo za konkretne aktivnosti. 

Odgovorili su nam i iz Ministarstva finansija i trezora Bosne i Hercegovine, ali kako bi nas uputili da se za odgovore na postavljena pitanja obratimo, između ostalog, Ministarstvu finansija i trezora BiH-budžetskom korisniku, pa smo im ponovo uputili pitanja. Na čelu ovog ministarstva je Srđan Amidžić koji je i zaslužan jer su u pravo podjele tekuće rezerve uvedeni predsjedavajuća Vijeća ministara i ministri i članovi kolegija oba doma Parlamenta BiH. Dotad su pravo na to imala samo tri člana Predsjedništva BiH.

S pitanjima smo se obratili i Uredu za reviziju institucija Bosne i Hercegovine.

Između ostalog su konstatovali da su kod pojedinih funkcionera kriteriji za dodjelu sredstava definisani široko i bez jasno utvrđenih mjerljivih elemenata.

Odluke o kriterijima funkcioneri nisu u obavezi objaviti u Službenom listu pa su zato i nepoznate. Uspjeli smo pronaći izuzetak, Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine.

Ured za reviziju je napomenuo i da su izvještajima o reviziji svake pojedinačne institucije naveli nalaze o načinu dodjele sredstava, kriterijima i načinu i rokovima izvještavanja o njihovom utrošku.

- Budući da su sredstva, zbog kasnog usvajanja budžeta za 2025, dodijeljena korisnicima tek krajem 2025. ili početkom 2026. godine, uz rok za izvještavanje od šest do dvanaest mjeseci, reviziju namjenskog korištenja dodijeljenih sredstava će biti moguće izvršiti u narednom ciklusu revizije – kažu revizori.

Međutim, u pojedinačnim izvještajima se ne dotiču detaljno pitanja (ne)namjenskog utroška.

U posljednjem revizorskom izvještaju za Predsjedništvo BiH, čija tri člana godinama unazad dodjeljuju tekuću rezervu, o ovome ima nekoliko rečenica. Između ostalog je konstatovano da članovi Predsjedništva nisu utvrdili rok za dostavljanje izvještaja o namjenskom utrošku, kao i da dio korisnika do aprila 2026. nije dostavio taj izvještaj. Nije naznačeno je li analiziran namjenski utrošak kod onih koji su dostavili.

Po pitanju tekuće rezerve predsjedavajuće Vijeća ministara BiH Borjane Krišto, koja već treću godinu na to ima pravo, u revizorskom izvještaju može se pročitati kome su uopćeno sredstva data (udruženjima, pojedincima) i u kojem iznosu.

Upravo zbog tekuće rezerve je Komisija za finansije i budžet Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH odlučila da će javno saslušati predstavnike Vijeća ministara BiH, prvenstveno ministra Amidžića, ali do javnog saslušanja neće uskoro doći, a možda ni tad.

Mira Pekić, član ove komisije, istakla je da je Ured za reviziju jedini koji ima pravo i koji bi trebao nezavisno kontrolisati namjenski utrošak budžetkog novca iz tekuće rezerve, ali da to ne čini dubinski.

- Revizija radi jako dobro svoj posao, ali postoje stvari koje se mogu popraviti. Trebao bi Ured za reviziju svake godine, u onom zbirnom izvještaju, jedan poseban dio posvetiti tekućoj rezervi, tome kako su potrošena ta sredstva – rekla je Pekić.

Kazala je da vjeruje da je većina zahtjeva pojedinaca i klubova za dodjelu pomoći iz rezerve opravdana i da oni zaista i pravdaju utrošak, ali...

- Recimo, plivači trebaju na takmičenje, a nemaju opremu, to je uredu. Ljudima treba za liječenje i vjerujem da će ti ljudi to i opravdati. Ima stvari za koje nemamo komentar. Društvo je siromašno. Ali ne mogu se davati ti novci za rad nekog društva, to nije interventno. U taj problem se revizija ne upušta – dodala je Pekić.

Istakla je da bez nezavisne kontrole namjenske potrošnje miliona KM svi imaju pravo sumnjati gdje su ta sredstva otišla.

- Sama procedura davanja budžetske rezerve je manjkava. Sredstva se daju po zahtjevu. Ali kako neko zna da može dobiti sredstva kad ne postoji javni poziv, kako svi drugi ne znaju – prokomentirala je Pekić.

Mia Karamehić-Abazović, predsjedavajuća Komisije za finansije i budžet Zastupničkog doma Parlamenta BiH, kaže da interventna rezerva kakva se dodjeljuje nema uporište u Zakonu o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine već se navodi u zakonu o budžetu institucija BiH  koji se donosi svake godine. 

- Niko ne provjerava namjenski utrošak jer u Zakonu o finansiranju nema interventne rezerve. Zato Ured za reviziju nema mogućnost kontrolisati nešto što nije planirano. Ured za reviziju prati i nadzire u skladu sa Zakonom o reviziji i Zakonom o finansiranju institucija BiH - dodala je Karamehić-Abazović. 

Navela je da samo jedno ministarstvo troši sredstva interventne rezerve za projekte iz tog resora. 

Nabrojala je kako se daju interventna sredstva za izdavanje knjige, pa za "pomoć porodičnom budžetu"... 

- Što ne bi svaki građanin dobio pomoć za porodični budžet - između ostalog je kazala Karamehić-Abazović.