Ured za reviziju institucija Bosne i Hercegovine problematizirao je tekuću rezervu kojom samostalno raspolažu funkcioneri na državnom nivou i doveo u pitanje uopće osnov za utvrđivanje njenog iznosa.

Za interventno korištenje tekuće rezerve prošle godine je bilo osigurano 2,7 miliona KM iz budžeta institucija Bosne i Hercegovine, što je za 630.000 KM više nego godinu prije jer su Zakonom o budžetu BiH za 2025. uvedeni i ministri kao osobe koje mogu po vlastitim kriterijima i bez javnog poziva davati ovaj novac kome žele.

Takav Zakon o budžetu predložilo je Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine na čelu s ministrom Srđanom Amidžićem, a usvojili Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine.

Tekućom rezervom prije su raspolagali samo članovi Predsjedništva BiH u jednakim iznosima od po 360.000 KM (ukupno 1,08 miliona KM), a potom su za mandata Amidžića u ovo pravo uvedeni članovi kolegija oba doma bh. Parlamenta (njih šest po 60.000 KM) i Vijeća ministara BiH (360.000 KM predsjedavajuća i po 180.000 KM dva zamjenika predsjedavajuće), te na kraju ministri (svaki po 90.000 KM).

- U postupku planiranja sredstava interventne tekuće rezerve za 2025. godinu, Ministarstvo je navelo da je povećanje iznosa planiranih sredstava i proširenje broja korisnika izvršeno na osnovu zahtjeva i inicijativa Predsjedništva BiH, Parlamentarne skupštine BiH i Vijeća ministara BiH.

Međutim, za pojedine zahtjeve Ministarstvo ne raspolaže pisanim aktima koji bi sadržavali obrazloženje traženih iznosa niti dokumentacijom na osnovu koje bi se mogao potvrditi osnov za utvrđivanje visine planiranih sredstava – piše u nedavno objavljenom izvještaju revizora posvećenom izvještaju o izvršenju budžeta BiH za 2025.

Revizija ističe da je Ministarstvo finansija i trezora BiH navelo kako su određene inicijative iznesene tokom sjednica nadležnih institucija, ali ne raspolaže zapisnicima odnosno stenogramima kojima bi se potvrdio sadržaj navedenih inicijativa.

- Imajući u vidu navedeno, u postupku planiranja povećanih sredstava interventne tekuće rezerve i proširenja broja korisnika nije u potpunosti osigurana dokumentirana osnova kojom bi se potvrdili razlozi za povećanje iznosa sredstava i utvrđivanje broja korisnika – upozorili su revizori.

Svaki od funkcionera samostalno je donosio kriterije za dodjelu sredstava iz tekuće rezerve, ali neki su bili široko postavljeni i skoro nemjerljivi, a i krili su se od javnosti.

- Sredstva interventne tekuće rezerve dodjeljivana su fizičkim osobama za potrebe liječenja, školovanja, nagrađivanja školskih i sportskih uspjeha i druge humanitarne svrhe, kao i pravnim osobama, udruženjima, fondacijama i neprofitnim organizacijama za aktivnosti iz oblasti kulture, sporta, obrazovanja i nauke, zaštite prirode, turizma, vjerskih aktivnosti i drugih oblasti definiranih kriterijima za dodjelu sredstava. Međutim...

Kod pojedinih nositelja raspolaganja sredstvima kriteriji za dodjelu sredstava definirani su široko i bez jasno utvrđenih mjerljivih elemenata na osnovu kojih bi se mogla izvršiti objektivna procjena zahtjeva i izbor korisnika – ukazali su državni revizori.

S obzirom na to da je svaki funkcioner donosio svoje kriterije, oni su bili različiti u pogledu namjene, maksimalnih iznosa sredstava, potrebne dokumentacije i rokova za dostavljanje izvještaja.

- Također, kriteriji za dodjelu sredstava nisu bili javno dostupni na jedinstven način jer Zakonom o budžetu nije propisana obaveza raspisivanja javnog poziva. Navedeno ukazuje na to da postoji prostor za unapređenje sistema upravljanja sredstvima interventne tekuće rezerve kroz ujednačavanje kriterija, uspostavljanje jasnijeg okvira za praćenje namjenskog utroška i unapređenje transparentnosti procesa, čime bi se doprinijelo većoj dostupnosti informacija i ravnopravnijem pristupu potencijalnih korisnika – zaključili su revizori.