Srebrenica dan nakon 11. jula, kolektivne dženaze i ukopa žrtava genocida počinjenog u julu 1995. godine, ponovo je poluprazna.

Nakon što su hiljade ljudi jučer prisustvovale komemoraciji i ukopu deset žrtava genocida u Srebrenici, danas su tu samo mještani koji nastavljaju borbu za život, piše BHRT.

Kada se 11. jula ugase kamere, delegacije napuste Potočare, a svi oni koji su došli odati počast žrtvama genocida odu svojim kućama, tišina se spusti i na Potočare i Srebrenicu, a njeni stanovnici ostaju živjeti svoj svakodnevni život.

Danas se u tom gradu mogu vidjeti puste ulice, dijelom zato što je nedjelja, a dijelom i zato što u Srebrenici danas živi tek nešto više od hiljadu ljudi, barem u samom gradu. Oni koje je ekipa BHRT-a zatekla kažu da će biti sretni ako na području cijele općine obitava pet hiljada ljudi.

Prema popisu stanovništva iz 2013, u Srebrenici je živjelo više od 13.000 osoba. Trend odlaska mladih je kao i u svakom drugom manjem bh. gradu, smatraju njeni stanovnici.

Oni koji su ostali kažu da su zadovoljni svojim izborom, da su svjesno odlučili ostati, te da je život u Srebrenici lijep.

- Mi smo i navikli da Srebrenica bude takva kakve je i prije 11. jula i poslije 11. Mi živimo ovdje svaki dan Srebrenicu 24 sata i da nam nije lijepo ne bi bili tu. Svi su imali priliku otići dalje. Znači, ko je tu, on je izabrao da bude tu. Meni je lijepo u Srebrenici, imam porodicu, krug prijatelja, posao i to je ono što me ispunjava - kazala je Nermina Avdić Mehmedović.

Ljudi koji su se vratili žele da se o njihovom gradu govori i kroz njegovu budućnost. 

- Ja sam zadovoljna što je dženaza prošla kako jeste, što je bila u tolikom broju, što je to prošlo na dostojanstven način kako i dolikuje. Sve dženaze ljudi budu i raziđu se kući. Ali Memorijalni centar nijedan dan nije sam. Što je i bio naš cilj - istakla je Šehida Abdurahmanović.

Mještanin Adem Mehmedović kaže da Srebrenici treba sistemska podrška, s vrha države i da bi onda stvari stajale drugačije.

- Možda da saslušaju nas šta bi bilo najkonkretnije da se radi bilo o projektima podrške natalitetu, ekonomskim projektima. Vrijeme je i da se država ozbiljno angažuje i uđe u razgovore s privrednicima. I bilo bi više ljudi koji bi ovdje došli i živjeli - dodao je Mehmedović.