U mezarju Memorijalnog centra Potočari - Srebrenica danas je klanjana kolektivna dženaza za 10 žrtava genocida. Dženazi kao i svake godine na dan obilježavanja genocida u Srebrenici prethodila je komemoracija. 

Prijenos komemoracije i dženaze mogli ste pratiti uživo. 

13:21 - Klanjana je dženaza za 10 žrtava genocida u Srebrenici. U ovom trenutku okupljeni nose tabute prema mezarima gdje će žrtve naći svoj konačni smiraj.

12:54 - Počela je kolektivna dženaza-namaz koju predvodi reis-ul-ulema Husein ef. Kavazović.  

12:00 - Ono što slijedi je polaganje cvijeća u mezarju u Potočarima, a potom će biti klanjana dženaza za deset žrtava genocida u Srebrenici koje će biti ukopane ove godine. 

11:57 - Obraćanjem Denisa Bećirovića, predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, završena je komemoracija u Potočarima. 

- Masovne egzekucije počinjene u julu 1995. godine nisu bile rezultat spontanog djelovanja i nekontrolirane mržnje. Naprotiv, genocid je svjesno i detaljno planiran i brutalno počinjen.

Vojska i policija Republike Srpske, djelujući po naređenju tadašnjeg političkog rukovodstva, počinili su genocid.

U počinjenju genocida učestvovale su i policijske jedinice iz Srbije. Genocid nad Bošnjacima ne bi bio moguć bez institucionalne podrške rukovodstva susjedne Srbije, sa Slobodanom Miloševićem na čelu.

Međunarodni sud pravde utvrdio je da je Srbija prekršila Konvenciju o sprečavanja i kažnjavanju zločina genocida. Srbija i njen tadašnji režim proglašeni su odgovornim jer su mogli, a nisu spriječili genocid.

Posljedice pokušaja stvaranja velikosrpske države su genocid, masovne grobnice, spaljeni gradovi i sela, stotine hiljada ubijenih, nestalih, raseljenih i protjeranih.

I sadašnjim i budućim generacijama poručujem: ako ne sačuvamo istinu o našoj prošlosti, mi nećemo imati ni sadašnjost, ni budućnost - poručio je između ostalog Bećirović. 

11:52 - Na komemoraciji je pročitano pismo predsjednika Turske Recepa Tayyipa Erdogana.

Erdogan je istakao da Turska radi na jačanju svijesti o Srebrenici na međunarodnom nivou, uključujući i inicijative u Ujedinjenim nacijama za obilježavanje 11. jula kao dana sjećanja.

Naglasio je da je cilj tih aktivnosti spriječiti ponavljanje sličnih zločina, ali je upozorio da dešavanja u Gazi pokazuju da svijet još nije naučio lekcije iz Srebrenice.

- Zločin u Gazi, koji košta život 73.000 nevinih ljudi, uglavnom djece i žena, pokazuje da međunarodna zajednica, nažalost, još uvijek nije naučila potrebne lekcije iz Srebrenice - poručio je turski predsjednik i dodao:

- Za pravedniji svijet i odgovornu međunarodnu zajednicu u kojoj se nijedan zločinac ne usuđuje ciljati civile, nastavit ćemo naše intenzivne napore pod motom "Svijet je veći od pet".

Erdogan u poruci povodom godišnice genocida u Srebrenici poručio da Turska stoji uz BiH u očuvanju sjećanja na žrtve, na svaki način. 

- Turska aktivno radi na očuvanju stabilnosti u Bosni i Hercegovini. Genocid u Srebrenici je tamna mrlja na savjesti čovječanstva, Turska osuđuje napade na povratnike u BiH i veličanje zločinaca. Put ka miru u Evropi prolazi kroz Balkan, a put mira na Balkanu prolazi kroz stabilnost Bosne i Hercegovine - neke su od Erdoganovih poruka.  

Zločin u Gazi pokazuje da svijet još nije naučio lekciju iz Srebrenice, podsjetio je Erdogan.

11:47-  Pročitana je i poruka premijera Pakistana Shehbaza Sharifa. 
-  Pakistan je uvijek snažno stajao uz BiH, posebno u njenim najtežim trenucima. Pakistanski vojnici koji su bili smješteni u Tuzli bili su među prvima koji su pružili pomoć preživjelima iz Srebrenice. Snažno podržavamo i Rezoluciju UN-a kojom je 11. juli proglašen međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici. Ponavljamo solidarnost bratskom narodu BiH i našu podršku istini, pravdi i temeljnom pravu svih ljudi da žive u miru  - naveo je pakistanski premijer. 

Uputio je poruku da će Pakistan "nastaviti da se odlučno suprotstavlja nepravdi i nekažnjivnosti bilo u Srebrenici, Gazi, Palestini, Jamuu i Kašmiru" i svuda u svijetu.

Na kraju obraćanja iskazao je "nepokolebljivu podršku istini i pravdi i temeljnom pravu ljudi da žive u miru".

11:30 -  Kada Hotić, potpredsjednica Udruženja "Pokret majki enklave Srebrenica i Žepa" , tokom obraćanja na komemoraciji govorila je između ostaloga o životu u Srebrenici prije agresije na BiH, kazavši da su Bošnjaci bili iznenađeni ratom i golgotom koja je naređena iz Srbije. 

- Devet noći sam provela u šumi sa jednom grupom mojih komšija, bilo je i djece koju smo zagrtali mokrim lišćem. Razorili su nam struju, vodu, odsječeni smo bili od svijeta, a u šumama su bile kote srpskočetničkih hordi. A onda kažu Srbija nije ratovala. Valjda su avioni bombe pa sami lete i bace bombe - opisivala je Hotić stradanja i razaranja u srebreničkom kraju. 

Dodala je kako "ne vjeruje ni da su evidentirani svi koji su ubijeni". 

- Kad je nastala glad mnoga djeca i mnogi stariji su umrli - podsjetila je Hotić, koja je opisivala i posljednje dane genocida u Srebrenici napomenuvši da je "holandski bataljon žrtve na tacni isporučio četnicima". 

- Nema oružja koje će ubiti jedan narod. Moja kćerka je rodila tri sina. Od mog ubijenog brata kćerka je rodila tri sina. Njihova djeca sad rađaju.... Bosnu moramo sačuvati u komadu pod svaku cijenu. Nemojte da u Bosni plane rat, ni Evropa neće biti mirna, kao što sad nismo mirni zbog Ukrajine, Palestine. 

Bosna je lijepa zemlja i Evropa treba da se ponosi Bosnom - rekla je Hotić. 

Pred kraj svoga govora poručila je da zločincima neće oprostiti život svoga sina. 

- Nemam pravo na oprost - rekla je. 

11:16 - Antonio Tajani, ministar vanjskih poslova Italije poslao je pismo koje je pročitano na komemoraciji. 
- Sjećanje nije puki formalni čin, to je naša dužnost. Sjećati se ne znači govoriti istinu bez kompromisa, to znači odbaciti svaki oblik negiranja genocida koji vrijeđa žrtve i truje budućnost. 

Srebrenica predstavlja jedan od najtežih neuspjeha međunarodne zajednice. Ona i danas ostaje snažno upozorenje - dio je poruke iz Italije. 

11:12 - Ferit Hoxha, ministar u Vladi Albanije, obratio se na komemoraciji videoporukom koja je emitovana prisutnima. 

- Albanija čvrsto stoji na strani istine, pravde, mira i ljudskog dostojanstva. Jer sjećanje nije samo prošlost. Ono se tiče onoga ko jesmo i ko biramo biti - poruka je iz Albanije. 

11:00 - U ime Vlade Crne Gore na komemoraciji se obratio ministar Damir Gutić.

- Izglasavanjem rezolucije u našem parlamentu i davanjem podrške rezoluciji o srebrenici u UN-u jasno smo stali uz žrtve. 

Kultura sjećanja za nas nije prolazna obaveza već temelj na kojem gradimo bolje društvo. Samo kroz suočavanje sa prošlošću možemo graditi budućnost - kazao je Gutić. 

10:53 -  Ratni reporter Tony Birtley, koji je i ranjen tokom izvještavanja iz BiH, obratio se danas na komemoraciji u Potočarima. 

- Svjedočio sam patnjama stanovništva, nestašici hrane, osnovnih lijekova, skloništa... Uvjetima u kojima je narušeno ljudsko dostojanstvo koje mi na Zapadu često uzimamo zdravo za gotovo. Nikada neću zaboraviti prizore padtnje i razaranja, gladi. Ne mogu zaboraviti prizore smrti, gladi i razaranja u Srebrenici. Prizori ranjavanja, ubijene djece nikada mi se neće izbrisati iz sjećanja. Isto tako nikada neće nestti ni onaj osjećaj gađenja prema počiniocima tih zločina - rekao je između ostalog Birtley obraćajući se na komemoraciji. 

10:40 - Himnom Bosne i Hercegovine i učenjem Fatihe zvanično je počela komemoracija u Potočarima.

- Savake godine se vraćamo u Potočare zato što ovdje počivaju oni kojima dugujemo sjećanje i dostojanstvo. Ovdje se svako od nas suoačava sa boli koja ne prolazi i istinom koja se nikada ne smije zaboraviti - poruka je Hamdije Fejzića, predsjednika Organizacionog odbora za obilježavanje godišnjice genocida. 

Genocid u Srebrenici nije bio slučajnost, niti posljedica ratnog haosa. Bio je završni čin planskog, sistematskog, sistematskog projekta koji je započeo još u proljeće 1992. godine - poručio je Fejzić.

10:15 - Komemoraciji žertvama genocida u Srebrenici prisustvuju brojne zvanice. Neki od njih su se obratili medijima prije zvaničnog početka obilježavanja godišnjice genocida. 

Bivši član Predsjedništva BiH i delegat u Domu naroda BiH Šefik Džaferović prisustvuje komemoraciji. Džaferović je istaknuo prioritetnim tragati za masovnim grobnicama kako bi se pronašle žrtve koje se još vode kao nestale. 

Istaknuo je da se mora insistirati na dosljednoj primjeni zakona koji kažnjava negiranje genocida i veličanje radnih zločina i zločinaca.

Predsjednik Stranke pravde i pomirenja (SPP) i ministar za pomirenje, regionalnu saradnju i društvenu stabilnost Srbije Usame Zukorlić, koji je kako kaže, predvodio Sandžaklije ove godine na Maršu mira, istakao je da komemoraciji prisustvuje kao "predstavnik svoga naroda" i da se danas sjećamo "najvećeg stradanja u historiji moga naroda". 

 Louis Crishock, vršitelj dužnosti visokog predstavnika BiH, prisustvuje komemoraciji. 

- Dužni smo čuvati istinu, podržavati mir i pomirenje. Neka žrtve počivaju u miru - rekao je između ostalog Crishock. 

Crnogorski mitropolit Mihailo i ove godine prisustvuje komemoraciji. On dolazi na obilježavanje godišnjice genocida od 2005. godine. 

- Ovo je veliko svieto mjesto, za Evropu ne samo za Balkan - rekao je. 

Jusić (Zaim) Senad, rođen 1975. godine, imao je 20 godina kada je ubijen. Nestao je u julu 1995. na području Bratunca, njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 2022. godine na lokalitetu Kameničko brdo.

Baraković (Ramiz) Muriz, rođen 1973. godine, imao je 22 godine kada je ubijen. Nestao je na lokalitetu Zeleni Jadar u ljeto 1995., a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 2005. godine na lokalitetu Budak. Ranije je ukopan njegov brat Enver.

Musić (Edhem) Hamed, rođen 1973. godine, imao je 22 godine kada je ubijen. Ubijen je u ljeto 1995. na području Baljkovice, njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 1997. godine na lokalitetu Rahunići (Bratunac).

Alić (Šemso) Ramo, rođen 1965. godine, imao je 30 godina kada je ubijen. Ubijen je u Bratuncu 1995., a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su u masovnoj grobnici Glogova 2001. godine.

Osmanović (Osman) Muhidin, rođen 1963. godine, imao je 32 godine kada je ubijen. Nestao je u Vlasenici u ljeto 1995., a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su na lokalitetu Most na rijeci 2008. godine.

Ćerimović (Rahman) Huso, rođen 1963. godine, imao je 32 godine kada je ubijen. Nestao je na području Zvornika u ljeto 1995., a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su u Kamenici 2008. godine.

Nukić (Suljo) Nuko, rođen 1957. godine, imao je 38 godina kada je ubijen. Nestao je u Vlasenici u ljeto 1995., a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su na lokalitetu Jelovačka česma 2002. godine. Bit će ukopan uz svoja četiri amidžića.

Gušter (Alija) Ahmet, rođen 1954. godine, imao je 41 godinu kada je ubijen. Nestao je na području Vlasenice, a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 1997. godine na lokalitetu Turalići (Vlasenica).

Kunić (Omer) Asim, rođen 1953. godine, imao je 42 godine kada je ubijen. Ubijen je na području Zvornika, a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 2006. godine iz masovne grobnice Kamenica - Čančari.

Dautović (Mustafa) Ramo, rođen 1939. godine, imao je 56 godina kada je ubijen. Nestao je na području Zvornika, a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 2001. godine iz masovne grobnice Kamenica - Čančari.