Juli je, a niko pouzdano ne zna kada će Lista lijekova Fonda solidarnosti biti dostupna pacijentima u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Iako je Federalno ministarstvo zdravstva (FMZ) još 16. januara 2026. godine dostavilo Federalnoj vladi prijedlog odluke o Listi lijekova na razmatranje i usvajanje, to se nikada nije desilo, upozorili su i federalni revizori u najnovijem izvještaju o reviziji rada pomenutog ministarstva.

Podsjetimo, Lista lijekova Fonda solidarnosti zadnji put je promijenjena 2019. godine, a prema prezentiranim podacima u periodu od 2022. do 2025, kako su naveli revizori, evidentiran je konstantan rast pristiglih zahtjeva za terapije.

Informacija kojom raspolažu udruženja, koja okupljaju onkološke pacijente, "je da se Ministarstvo finansija očitovalo kako nema dovoljno novca za novoformiranu Listu lijekova".

- Ne znamo šta se trenutno dešava. U najmanju ruku Federalno ministarstvo zdravstva davno je trebalo izaći u javnost i objasniti razloge kašnjenja. Odgovornost se ne može prebacivati na nekoga drugog, jer Federalno ministarstvo zdravstva je to koje treba napraviti listu koja će biti zadovoljavajuća i za pacijente i za raspoloživi budžet. Ukoliko nema dovoljno novca, neko nađu drugačiji modus finansiranja. Svi znamo da u Federaciji novca ima samo nije raspoređen na pravi način. Pare se preusmjeravaju tamo gdje nadležni imaju interesa, a bolesni ljudi nikoga ne zanimaju - kaže Enida Glušac, predsjednica Udruženja oboljelih i liječenih od karcinoma dojke i drugih malignih oboljenja "Renesansa".

Dok pacijenti čekaju da se uspostavi red u zdravstvu, javnim nabavkama, uvedu nove terapije i prošire indikacije za terapije, očiste liste čekanja, riješi pitanje nedostatka citostatika - bolest uzima danak.

Ona svakim danom odnosi sve više života onih koji su mogli biti spašeni i postati korisni i produktivni članovi društva da su na vrijeme dobili terapije.

Ovako, kako kaže Glušac, bit će proglašeni kolateralnom štetom.

Iz Udruženja osvrnuli su se i na nedostatak citostatika.

Glušac podsjeća da u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS), a situacija nije ništa bolja ni u drugim kliničkim centrima i bolnicama, u proteklih godinu i po do dvije redovno nedostaje od pet do čak 20 citostatika.

Zbog toga pacijenti su primorani sami tražiti i nabavljati lijek, što je dodatno maltretiranje onkološkog pacijenta.

- Pacijentu kao pojedincu daleko je teže naći gdje se može kupiti lijek. S druge strane, pacijent u datom momentu mora imati dovoljno novca da plati terapiju - navodi Glušac.

Istina Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH pacijentima refundira puni iznos cijene lijeka, što znači da Zavod u takvim situacijama plaća punu cijenu citostatika po maloprodaji.

Da se lijek nabavio redovnim putem za isti taj novac, Federalni zavod bi, kaže Glušac, mogao isplatiti terapije za tri-četiri pacijenta.

- Posebne su cijene lijekova za Zavod u veleprodaji, a posebne za pojedince u maloprodaji. To znači da Zavod sebi stvara dodatne troškove. Iako iz Federalnog zavoda ističu da postoji zamjena za nedostajući lijek, moram kazati da to uvijek nije slučaj, i vrlo često pacijenti su primorani kupovati lijek koji im nedostaje, a da ga niko ne pita - ima li novac. U vremenu u kojem živimo, sa standardom sa kojim se nosimo mnogima je luksuz i dva kilograma limuna, a ne kupiti lijek - zaključuje Glušac.