Evropska komisija planira preraspodijeliti sredstva namijenjena podsticanju reformi na Zapadnom Balkanu i usmjeriti ih zemljama koje najviše napreduju na putu ka članstvu u Evropskoj uniji.

Kako su za Euronews potvrdila dva zvaničnika EU-a, najveći dio sredstava trebao bi pripasti Crnoj Gori, Albaniji i Sjevernoj Makedoniji, dok će ostale zemlje regiona snositi posljedice zbog kašnjenja u provođenju reformi.

Riječ je o Instrumentu za reformu i rast za Zapadni Balkan, uspostavljenom 2024. godine, čiji je cilj pružiti finansijsku podršku zemljama kandidatima, ali uz stroge uslove koji se prvenstveno odnose na provođenje reformi neophodnih za članstvo u Evropskoj uniji.

Instrument obuhvata period od 2024. do 2027. godine, a njegova ambicija je da u narednoj deceniji udvostruči veličinu ekonomija zemalja zapadnog Balkana. Međutim, prema podacima Evropske komisije, od ukupno šest milijardi eura do sada je isplaćeno svega otprilike 673 miliona eura, pri čemu je gotovo sav taj novac završio u samo tri od šest zemalja korisnica.

Crna Gora, Albanija i Sjeverna Makedonija najviše su odmakle u pristupnom procesu zahvaljujući provođenju svojih reformskih agenda. Nasuprot tome, Bosna i Hercegovina, Kosovo i Srbija smatraju se zemljama koje zaostaju.

Instrument funkcioniše po principu ispunjavanja unaprijed definisanih reformskih koraka u dogovorenim rokovima. Ukoliko država ne ispuni obaveze na vrijeme, Evropska komisija može uskratiti dio ili sva sredstva predviđena za taj reformski korak.

Zemlje imaju godinu dana da ispune postavljene uvjete prije nego što se sredstva preraspodijele drugim korisnicima, dok je za prvu godinu primjene taj rok bio produžen na dvije godine. To znači da je kraj juna ove godine predstavljao prvi rok nakon kojeg je moguća preraspodjela sredstava.

- Kako je navedeno u uredbi, ukoliko reformski koraci nisu ispunjeni u predviđenom roku, uključujući i dodatni period, odgovarajuća sredstva mogu biti preraspodijeljena drugim korisnicima - izjavio je glasnogovornik Evropske komisije za Euronews.

Govoreći o rokovima koji su istekli 30. juna 2026. godine, glasnogovornik Komisije rekao je da će sada biti provedena sveobuhvatna i objektivna procjena svih korisnika.

To praktično znači da će neiskorištena sredstva biti usmjerena prema državama koje ostvaruju najbolji napredak u provođenju reformi.

Najveći gubitnik u ovom procesu mogla bi biti Bosna i Hercegovina, koja do sada nije dobila nijedan euro iz ovog instrumenta, jer nije uspjela provesti nijednu od traženih reformi, uglavnom zbog složene institucionalne strukture države. U nepovoljnom položaju mogli bi se naći i Kosovo te Srbija.

Na takvu mogućnost još u aprilu upozorila je evropska komesarka za proširenje Marta Kos, koja je u pismu upućenom zemljama zapadnog Balkana pozvala vlasti da ubrzaju reformske procese ili će rizikovati gubitak finansijskih sredstava predviđenih ovim instrumentom.

Zvaničnici Evropske unije ističu da je riječ o modelu finansiranja zasnovanom na rezultatima.

Komisija, kako navode, ne oduzima sredstva državama, jer one na njih nisu ni stekle pravo ukoliko nisu ispunile dogovorene reformske obaveze.

- To je kao posao plaćen po satu. Plaćeni ste samo za posao koji zaista obavite - rekao je jedan zvaničnik EU-a koji je želio ostati anoniman.

Evropska komisija bi kasnije ovog mjeseca državama članicama trebala predstaviti više detalja, uključujući i tačan iznos sredstava koja će biti preraspodijeljena.

- Reforme moraju ostati prioritet za korisnike kako bi u najvećoj mogućoj mjeri iskoristili mogućnosti koje nudi Plan rasta - poručio je glasnogovornik Evropske komisije.