Političke stranke do sada su potrošile približno 11,1 miliona KM na bilborde, reklame u medijima (televizija i štampa), oglase kompanije Meta i predizborne skupove, pokazuju preliminarni podaci monitoringa koji je proveo Transparency International u BiH.

Najveće iznose, prema tim podacima, potrošio je SNSD (1,8 miliona KM), zatim slijede SDA (1,3 miliona KM), SDP BiH (1,1 milion KM) i PSS (milion KM).

Oglasi na bilbordima koštali su skoro šest miliona, predizborni skupovi 2,8 miliona, dok vrijednost oglašavanja u najvećim medijima iznosi 1,9 miliona KM. Dodatno, prema podacima kompanije Meta, na online oglase je do sada potrošeno je skoro 300.000 KM.

Međutim, ovi podaci nisu konačni i ne uključuju troškove oglašavanja i predizbornih skupova u finišu izborne kampanje.

Na sve ovo treba dodati još i brojne emisije i druge promotivne sadržaje u medijima koje su imale karakter plaćene promocije ali nisu tako označene, a njihova vrijednost iznosi gotovo jedan milion KM.

Također, stranke su ranijih godina prijavljivale znatno manje troškove od stvarnih jer nisu mogle opravdati ovolike troškove legalnim izvorima finansiranja, a po podacima TIBiH samo za prošle lokalne izbore prikrile su najmanje 2,6 miliona KM.

Posebnu ulogu odigrali su javni servisi koji su pratili aktuelne zvaničnike u funkcionerskoj kampanji i koji su im dali značajan prostor u informativnim emisijama. Iako nisu prikazivani kao kandidati, na tri javna emitera zabilježeno je ukupno 2.176 objava koje su svojim sadržajem ukazivale na promociju njihovih stavova i politika, a 64 posto takvih sadržaja zabilježeno je na RTRS-u.

Prema mjerenju agencije koju je angažovao TI BIH, ovaj javni servis je i kandidatima SNSD-a ustupio čak 28 sati programa, a svi zajedno imali su do sada 1382 pojavljivanja u informativnim emisijama.

Premijer RS-a Savo Minić, koji je i kandidat na izborima, prikazan je čak 191 puta, što je ukupno trajalo više od pet sati programa. Njegov protivkandidat Branko Blanuša prikazan je pet puta u trajanju od 69 sekundi (podatak ne uključuje izborne hronike).

Željka Cvijanović, koja je ponovo kandidat za članicu Predsjedništva Bosne i Hercegovine, do sada je prikazana 101 put kroz 4 sata i 17 minuta programa.

Emitovanje izjava njenog protivkandidata Nebojše Vukanovića, koji je zastupnik, na RTRS-u nije zabilježeno od početka kampanje, dok je njen drugi protivkandidat Marinko Božović prikazan tri puta, odnosno ukupno 36 sekundi.

Dosta manje ovakvih objava zabilježeno je na druga dva javna emitera (FTV 26 posto i BHRT 10 posto). U informativi FTV-a najviše prostora 45 posto dobili su aktuelni funkcioneri koji su članovi SDP-a (177 pojavljivanja, ukupno dva sata i 38 minuta), te NIP-a (77 pojavljivanja, 38 minuta programa) i SDA (ukupno 81 pojavljivanje, 33 minuta programa).

BHRT je u manjem broju objava najviše prostora dao aktuelnim zvaničnici SDP-a, SDA, NIP-a, SNSD-a i HDZ-a bez značajnijeg davanja većeg prostora funkcionerima bilo koje partije.

Na ove pojave je, pored uređivačke politike javnih servis, svakako utjecala i funkcionerska kampanja aktuelnih zvaničnika koji su povećali broj javnih nastupa u izbornoj kampanji, a javni emiteri prate i izvještavaju o radu institucija.

U kontekstu funkcionerske kampanje, posmatrači TIBiH su ispratili 72 događaja , a na 77 posto ovih događaja prisutni su bili kandidati na izborima. U 35 posto slučajeva slale su se političke poruke, ali u nekim slučajevima nije bilo sankcija, iako je zakonom zabranjeno vođenje kampanje na događajima finansiranim javnim sredstvima.

Jedan od primjera koji je ostao bez sankcije je prijava TIBiH zbog promocije kandidata HDZ-a na obilježavanju akcije Maestral u Jajcu.

TIBiH je problematizovao to što je voditelj programa Darijanu Filipović predstavio kao kandidatkinju HDZ-a, dok je predsjednik Udruge 13. Rujan, koja se finansira iz budžeta i organizuje događaj, navodio poimenično kandidate ove stranke za različite nivoe vlasti.

Posmatrači TIBIH zabilježili su u posljednja tri mjeseca više od 2.850 primjera koji se mogu okarakterisati kao korištenje javnih resursa za izbornu kampanju. Do sada je CIK-u podneseno 78 prijava koje obuhvataju 136 različitih pojava koje se u najvećoj mjeri odnose na zloupotrebu javnih resursa i preuranjenu kampanju.

CIK je do sada po prijavama TIBiH izrekao 271.000 KM sankcija političkim subjektima. Ipak, novčane kazne CIK-a nisu djelovale odvraćajuće na ključne aktere, jer su se prekršaji ponavljali i postajali učestaliji kako se približavao dan izbora, a nisu uticale ni na promjenu političke kulture i percepcije javnosti, jer su izostale kazne za zloupotrebu javnih resursa i većina ih se svela na preuranjenu kampanju.

Ovakav pristup CIK-a relativizovao je funkcionere, jer su kazne za prijevremeno vođenje kampanje u javnosti percipirane kao proceduralni prekršaj i nisu privlačile puno medijske pažnje, dok su skoro potpuno nekažnjeno prolazile zloupotrebe javnih sredstva za političku promociju i kupovinu glasova.

Prema evidenciji CIK-a od 85 do sada zaprimljenih prijava od različitih subjekata isključivo za zloupotrebu resursa do Još šest sankcija izrečeno je SNSD-u, PSS-u, BHI, i NPS-u za držanje političkih govora na javnim događajima i promociju javnih radova na društvenim mrežama, gdje je CIK vidio elemente i preuranjene kampanje i zloupotrebe resursa.

Poseban problem je odbijanje CIK-a da sankcioniše masovne pojave indirektne kupovine glasova javnim novcem kroz podjelu jednokratnih davanja različitim kategorijama građana.

Do sada je TIBiH evidentirao više od 78 miliona KM podijeljenih kroz jednokratna davanja različitim kategorijama. Najčešće se radi o jednokratnim pomoćima penzionerima, socijalnim i drugim kategorijama tempiranim pred izbore.

Iako postoji zakonska zabrana indirektne kupovine glasova kroz podjelu jednokratnih davanja (osim redovnih i planiranih davanja), CIK je do sada sve prijave TIBIH odbacivao uz navode da se radi o redovnim ili planiranim davanjima.

Najveći iznos od skoro 47 miliona podijelila je Vlada RS za jednokratnu pomoć penzionerima, studentima i učenicima, iako prvobitnim budžetom to uopšte nije bilo planirano.

CIK je zaključio da u pomoći penzionerima od 80 i 120 KM nema zloupotrebe javnih resursa, a takvom stavu usprotivila su se dva člana CIK-a.

Još se čeka odluka o prijavi za podjelu 16 miliona studentima i učenicima, a radi se o novcu koji nije planiran budžetom, nikad se ranije nije isplaćivao, a mjera je najavljena iz sjedišta političke partije.

Slična pojava pomoći učenicima zabilježena je i na Ilidži, a učenicima su uz novčanu pomoć poslate i čestitke aktuelnog načelnika Nermina Muzura, koji je i kandidat na izborima.

Gotovo 60 psoto uočenih zloupotreba odnosilo se na intenziviranje javnih radova u predizbornom periodu.

Vrijednost radova koji su otvoreni ili započeli u predizbornom periodu iznosi više od 745 miliona KM, prema brojaču javne potrošnje objavljenom na stranici .

Evidentirano je 134 primjera nenovčanih pomoći različitim kategorijama birača i 57 primjera povećanja plata različitim kategorijama.

U to spadaju i značajni rebalansi kantonalnih budžeta kojima su pred izbore vršena povećanja plata budžetskim korisnicima što je konstatovala i misija ODIHR-a. Tu je i 25 primjera plaćenog oglašavanja institucija koje promovišu kandidate.

Značajno je istaći da CIK kampanju “Srpska te voli” finansiranu iz budžeta nije ocijenio kao zloupotrebu javnih resursa za kampanju, iako su kroz nju promovisani kandidati SNSD-a i to u informativnim emisijama RTRS-a, dok su brojni bilbordi zakupljeni u sklopu ove kampanje predstavljali različite budžetske isplate kao zaslugu aktuelne vlasti.

CIK je obustavio i postupak zbog stranačkih tribina SDA u osnovnim školama u periodu zabranjenog vođenja izborne kampanje, a nije utvrđena ni zloupotreba javnih resursa kada su se na zvaničnoj stranici Općine Kupres pojavljivali funkcioneri HDZ-a BiH i poruke same stranke, ponovo zato što nije bilo direktnog poziva građanima da podrže HDZ ili njegove kandidate.

Dodatno treba istaći da su u otkrivanju izbornih nepravilnosti TIBiH značajno pomogle prijave građana koji su putem aplikacije reflektor poslali 111 prijava koje su se odnosile na zloupotrebe javnih sredstava, pritiske na zaposlene u javnom sektoru, nuđenje materijalne koristi u zamjenu za glas i zloupotrebu djece za političku promociju.