Centar za sisgurnosne studeije Bosne i Hercegovine reagirao je povodom izostanka reakcije nadležnih institucija, a nakon što su novinari Radija Slobodna Evropa objavili istgraživačku priču, koju su potom prenijeli i drugi mediji.

Riječ je o, kako je navedeno u tekstu, ozbiljnom propustu Centralne izborne komisije BiH, koja je odobrila status posmatrača izbora u BiH ruskoj senatorici Eleni Afenasevoj, osobi koja se nalazi na listi sankcija EU od oktobra 2022. godine.

- U državama, koje vode računa o svom ugledu i ispunjavanju međuarodnih obaveza, u najmanju ruku se očekivalo saopćenje poput sljedećeg: "Ministarstvo vanjskih poslova BiH iskazuje svoju zahvalnost predstavnicima medija koji su ukazali na propust jedne od državnih institucija te obavještava javnost da će ministarstvo u saradnji s ostalim nadležnim institucijama hitno preduzeti mjere kako bi uskratilo boravak i gostoprimstvo osobi s liste sankcija EU, koju je, kao posmatrača izbora u BiH, predložilo Federalno vijeće Rusije".

Podsjećanja radi, BiH se pridružila i podržala svih dosadašnjih 21 paketa sankcija EU usmjerenih prema Ruskoj Federaciji, nakon njihove agresije na Ukrajinu. Samim prihvatanjem zajedničkih stavova i mjera u okviru Zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU, obavezala se i da će iste provoditi u praksi, a jedna od mjera je i lista sakncionisanih osoba i entiteta kojima se ograničava boravak i djelovanje na prostoru zemalja s usaglašenim vanjskopolitičkim odlukama - navodi se u saopćenju Centra. 

Stoga je, kako se dodaje, neshvatljivo da niti jedna od institucija, kao niti jedan od aktivnih političara u vlasti, ne iskaže zahvalnost medijskim radnicima koji su, između ostalog, i u cilju zaštite interesa, integriteta i ugleda BiH na međunarodnom planu ukazali na nedosljednost u sprovođenju mjera na koje su se obavezale naše vlasti.

- Stopostotno usklađivanje sa izjavama i deklaracijama EU na području vanjske politike bio je jedan od najznačajnijih i najpozitivnijih ispunjenih uslova za dobijanje kandidatskog statusa, a nakon toga i uvjetne saglasnosti za početak zvaničnih pregovora o pridruživnju naše zemlje u EU.

Partijska pripadnost i učešće u predizbornoj kampanji niti u jednom segmentu nisu opravdanje za derogiranje institucija vlasti koje su osnov za kredibilitet i funkcionisanje svake države - podcrtava se u saopćenju.

Dodaje se da je u konkretnom slučaju veoma jasan glas javnosti iskazan kroz kvalitetno medijsko istraživačko djelovanje pa bi, u najmanju ruku, zahvalnost političara prema medijima trebao biti onaj minimum koji građani očekuju od onih kojima su dali svoj glas.

- Zaštita institucija i ugleda BiH moraju biti prioritet političkog djelovanja, jer su samo na taj način građani sigurni da će se i njihova prava adekvatno štititi u jednoj modernoj, demokratski razvijenoj državi - zaključuje se u saopćenju, koje potpisuje predsjednik Centra za sigurnosne studije dr. Denis Hadžović.

Prema tekstu Radija Slobodna Evropa, Afanasevu, senatoricu iz Orenburške oblasti Evropska unija (EU), Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija sankcionirale su nakon što je podržala rusko priznanje separatističkih teritorija u Ukrajini.

Osim Afanaseve, na izbore u BiH dolazi i Aleksej Kondratjev, koji se, prema ranijoj istrazi RSE-a, dovodi u vezu i s Redutom, ruskom privatnom vojnom organizacijom koja je obuhvatala najmanje 20 različitih oružanih formacija i bila blisko povezana s GRU-om.

Oboje se nalaze među pet osoba koje je za praćenje izbora predložilo Vijeće Federacije Ruske Federacije, gornji dom ruskog parlamenta kojim predsjedava Valentina Matvijenko, dugogodišnja saveznica predsjednika Rusije Vladimira Putina, koja se od 2022. godine nalazi pod zapadnim sankcijama.

Centralna izborna komisija (CIK) BiH odobrila je ukupno 20 ruskih posmatrača za izbore zakazane za oktobar, a među njima je 15 akreditirano na zahtjev Ambasade Rusije u BiH.

Dodatnih pet posmatrača kandidiralo je Vijeće Federacije Ruske Federacije, a osim Afanaseve i Kondratjeva među njima su Vasilij Popov, Ana Kočerova i Vladimir Morozov.