Pojačana sječa stabala u Sarajevu zbog činjenice da grad gubi vrijedno urbano zelenilo, što dodatno pogoršava klimatske uvjete,  izazvala je zabrinutost građana, ali i stručnjaka i ekoloških udruženja.

Dodatni problem je i što se   pristupilo  sadnji  novih sadnica koje ne  mogu da podnesu postojeće vrućine, te se suše.

Profesor Dalibor Ballian sa Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu ističe da sadnje mladih stabala ne treba da  bude prije oktobra.

- Sadnju na ovakvim vrućinama nitko normalan i obrazovan ne radi, jer je zalijevanje u ovom slučaju beskorisno - istaknuo je.

Profesor Ballian smatra  da drveća već ima malo,  nedovoljno za ovoliki grad.

-  Poremećen je  odnos asfaltnih i površina pod drvećem. Mnogi u gradu ne vole drveće i lično traže da se ukloni pa im načelnici općina izlaze u susret. Kažu prlja grad - naveo je Balian, dodavši da je grad zbog manjka drveća sve topliji.

Govoreći o žardinijerama u koje se "sadi" drveće Balian navodi da na za zapadu postoje  cijele zelene terase i krovovi, ali se u tom slučaju zelenilo mora stručno održavati.

- Mi ga samo posadimo i zaboravimo na drveće i druge biljke. Imali ste prije nekoliko godina u Titovoj ulici zelenu fasadu, koja je nestručno napravljena bez sistema za zalijevanje i sve se nakon nekoliko dana pretvorilo u ruglo - istaknuo je.

Ballian ističe da Šumarski fakultet ima  stručnjake  i da je jedina institucija u regionu koja ima opremu za pregled  stabala, odnosno zdravstvenog  stanja debla.

- Zovu nas iz Zagreba, Beograda, Mostara, Bijeljine, ali najmanje iz Sarajeva- kaže Ballian.

Komentarišući intezivnu sječa stabala profesor Dalibor Ballian  kaže da na to ne može odgovoriti.

- Izgleda  da su izbori pa drveće smeta da se urade neki projekti i stekne naklonosti birača - kazao je. 

Govoreći o opravdanosti sječe stabala profesor Dalibor Ballian sa Šumarskog fakulteta navodi da su često neopravdane jer se sijeku zdrava stabla na zahtjev stanara u zgradama.

- Tako je jedna stanovnica tražila da se stablo posječe jer ne vidi svoj automobil na parkiralištu. Drugi traže da se posječe jer im pravi hlad, a sada kukaju da je prevruće. Tako od ukupno posječenih stabala možda 20  posto  ima opravdanje za sječu iz zdravstvenih razloga, ostalo je nepotrebno - izjavio profesor Ballian Feni.

Iz Udruženja "Eko-akcija" u izjavi Feni su naveli da se uprkos sve jasnijim pokazateljima da je odraslo drveće ključno u ublažavanju posljedica sve učestalijih ekstremnih vrućina i krajnje opasnog zagađenja zraka, zadnjih godina na području grada Sarajeva broj visokih stabala ubrzano smanjuje.

- U ublažavanju posljedica zagađenog zraka, betoniranja, ljetnih vrelina, bujičnih poplava i sličnih pojava u gradu uveliko prenapučenom zgradama, cestama i autima ne mogu pomoći bilo kakvo drveće i hortikulturni sadržaj. To mogu samo odrasla stabla. Budući da problematika održavanja drveća nije adekvatno pokrivena kantonalnim  propisima, općine u Kantonu Sarajevu donijele su vlastite odluke o sječi i potkresivanju stabala, odluke međusobno različite po kriterijima za sječu drveća, formiranju i sastavu komisija koje razmatraju zahtjeve za sječu i potkresivanje, kao i po procedurama odobravanja sječe i potkresivanja, te po stepenu i obliku (ne)uključenosti lokalne zajednice u proces odlučivanja - navode iz "Eko-akcije".

Ističu da za planiranu sječu stanovništvo najčešće sazna nakon što se ona već desi, kada umjesto dobro poznate razgranate krošnje pred svojom zgradom ili u omiljenom parku zateknu – panj.

- Obaranje visokih stabala dešava se gotovo skriveno, bez transparentnosti u procesu donošenja odluka i bez ulaganja minimuma napora da se ljudi iz susjedstva uključe u taj proces.

Zadnjih mjeseci je problem eskalirao tako da svjedočimo pravom ratu općinskih administracija predvođenih njihovim načelnicima protiv visokog drveća u gradu - ističu iz Udruženja "Eko-akcija".