Svečanom akademijom u Kulturnom centru Grada Trebinja sinoć je obilježena 300. godišnjica Osman-pašine džamije (1726–2026), jednog od najznačajnijih simbola islamskog, kulturnog i historijskog nasljeđa Bošnjaka u istočnoj Hercegovini.

Akademiji su, uz veliki broj Trebinjaca, prisustvovali predstavnici Srpske pravoslavne crkve te zvaničnici Grada Trebinja.

Ovaj jubilej predstavlja tri vijeka vjere, kulture, identiteta i života koji su se ispreplitali oko jednog od najznačajnijih simbola muslimana istočne Hercegovine.

Uz mostarskog muftiju dr. Salem-ef. Dedovića, prisutnima su se svečanim govorima obratili glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Trebinje hafiz Sadik-ef. Fazlagić i predsjednik Skupštine Grada Trebinja Zdravko Butulija.

Govoreći o Osman-paši Resulbegoviću, hafiz Fazlagić je naglasio da je njegova zadužbina nadživjela bremenite izazove i ostala trajno dobro koje i danas služi ljudima.

– Njegova zadužbina nije samo građevina od kamena. Ona je trajni vakuf, trajna sadaka i trajna poruka da ono što se gradi s iskrenom namjerom ostaje da služi ljudima i nakon što graditelja odavno više nema među nama – istakao je.

Osvrćući se na historiju džamije, podsjetio je da je sa svakom njenom obnovom obnavljana i zajednica koja ju je gradila i čuvala.

– Tri stotine godina Osman-pašine džamije govori nam da je moguće preživjeti iskušenja, sačuvati dostojanstvo i nastaviti živjeti zajedno. Ona nas podsjeća da su prolazni i ratovi i podjele, a da ostaju vrijednosti koje ljude povezuju – dobrota, poštovanje, komšijski odnos i zajednička briga za nasljeđe koje smo dobili od naših predaka – poručio je.

Govoreći o značaju obilježavanja jubileja u okviru manifestacije "Trebinjsko kulturno ljeto", izrazio je zadovoljstvo saradnjom Medžlisa Islamske zajednice Trebinje i Grada Trebinja, ocijenivši da ona potvrđuje kako kulturna i vjerska baština jednog naroda predstavlja bogatstvo cijele lokalne zajednice.

– Džamija Osman-paše Resulbegovića pripada islamskoj tradiciji, ali kao kulturni i historijski spomenik pripada i Trebinju, Hercegovini i Bosni i Hercegovini – rekao je Fazlagić.

Predsjednik Skupštine Grada Trebinja Zdravko Butulija poručio je da ovaj jubilej predstavlja priliku da se potvrde vrijednosti međusobnog poštovanja, dijaloga i zajedničke brige o kulturno-historijskom nasljeđu.

– Grad Trebinje, kao i Bosna i Hercegovina, prostor je bogate duhovne i kulturne baštine u kojem se vjekovima susreću različite vjere, tradicije i narodi. To bogatstvo nosi i posebnu odgovornost – da čuvamo međusobno poštovanje i gradimo povjerenje – rekao je.

Podsjetio je da društvo i dalje nosi posljedice teških iskustava iz prošlosti, zbog čega je, kako je kazao, neophodno istrajavati na dijalogu i međusobnom razumijevanju.

– Nakon teških iskustava kroz koja je naše društvo prošlo, svi dobro znamo da nije lako uskladiti različitosti niti izliječiti rane koje je ostavila prošlost. Ali upravo zato još snažnije treba da njegujemo dijalog, razumijevanje i ono što nas povezuje – poručio je.

Govoreći o razvoju Trebinja, kazao je da je grad danas prepoznat kao sredina kulture, otvorenosti i turizma, a da se njegova otvorenost ogleda upravo u spremnosti da čuva i poštuje naslijeđe svih zajednica koje u njemu žive.

– Kroz tri vijeka ovaj veličanstveni objekat dijelio je sudbinu grada i njegovih ljudi. Bio je svjedok vremena mira i napretka, ali i godina iskušenja i stradanja. Njegova obnova nije predstavljala samo obnovu kamenih zidova, već i obnovu povjerenja, nade i uvjerenja da vrijednosti koje nas povezuju uvijek mogu nadjačati ono što nas dijeli – rekao je Butulija.

Mostarski muftija Salem-ef. Dedović poručio je da obilježavanje 300 godina Osman-pašine džamije predstavlja mnogo više od jubileja jednog vakufskog zdanja, jer svjedoči o višestoljetnom kontinuitetu života muslimanske zajednice u Trebinju. Naglasio je da je džamija tokom tri vijeka bila središte vjerskog, obrazovnog i kulturnog života, ali i jedan od najprepoznatljivijih simbola bošnjačkog i muslimanskog historijskog naslijeđa u ovom gradu.

Govoreći o bogatoj prošlosti Trebinja, muftija je podsjetio na ulogu vakifa Osman-paše Resulbegovića u razvoju grada, ističući da je iza sebe ostavio niz značajnih zadužbina, među kojima su mekteb, medresa, sahat-kula, konak i drugi objekti od javnog značaja. Ukazao je i na činjenicu da je islamska tradicija u Trebinju znatno starija od Osman-pašine džamije, podsjećajući da historijski izvori potvrđuju postojanje više džamija i mekteba još u 16. i početkom 17. vijeka.

Posebno je istakao intelektualnu i duhovnu baštinu Trebinja, naglasivši da je grad bio poznat po tradiciji hifza, učenosti i prepisivanju vrijednih rukopisa. Podsjetio je na doprinos trebinjskih kaligrafa i učenjaka, kao i na značaj rijetkih rukopisa sačuvanih iz tog perioda, te ukazao na potrebu daljih istraživanja uloge trebinjskog muftije Abdullah-ef. Cvijetića u nastanku prvog prijevoda Kur'ana na južnoslavenske jezike.

– Želim uputiti čestitku svim Trebinjcima u zemlji i inostranstvu koji na sve načine ostaju čvrsto vezani za svoj zavičaj, vlastite korijene, te vjeru i kulturu koje im daju smisao postojanja i življenja životom dostojnim čovjeku. Neka Svevišnji Bog Svojom nagradom posebno obraduje plemenite vakife koji iza sebe ostavljaju trajna dobra djela koja nadmašuju vremenske epohe i generacije – poručio je mostarski muftija.

Svih deset trebinjskih džamija koje su porušene tokom rata odavno je obnovljeno. Neke od njih su nakon svečanih otvorenja i dodatno renovirane, a kruna tog graditeljskog zamaha bilo je svečano otvorenje Hafizove džamije u Kotezima, izgrađene tokom 16. vijeka i obnovljene prošle godine. Tako danas Medžlis Islamske zajednice Trebinje ima jedanaest obnovljenih džamija.

Na svečanoj akademiji dodijeljene su zahvalnice zaslužnim pojedincima, dok je večer izvođenjem ilahija upotpunio Armin Muzaferija.