U posljednja 72 sata Zavod za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo za 20 posto imao je veći priliv pacijenata nego što je to uobičajno.

U navedenom periodu, pomoć u ovoj zdravstvenoj ustanovi potražilo je 1.500 pacijenata, od čega 1.250 u centralnom objektu, te još 250 na punktovima Hitne pomoći.

Obavljeno je i 250 terenskih intervencija te 179 kućnih posjeta.

U posljednjih 72 sata ljekari Hitne pomoći imali su i pet reanimacija, od čega dvije osobe do 25 godina života, a zbrinuli su i povrijeđene nakon osam saobraćajnih nesreća.

- Najviše pacijenata javilo nam se sa kardivaskularnim i neurološkim oboljenjima. Kada je riječ o reanimacijama, na svu sreću svi su uspješno reanimirani i upućeni na dalje liječenje. Nažalost, i to moram istaći, srčani zastoji u posljednje vrijeme vrlo su česti, ali ono što zabrinjava jeste da sve češće pogađaju mlade ljude - kaže dr. Nejra Jonuz-Gušić, specijalista urgentne medicine.

Dodaje da vrijeme itekako utječe na kardiovaskularne i neurološke probleme, te da se pacijenti najčešće žale na povišen krvni pritisak, aritmije, bolove u grudima, a zabilježen je i povećan broj moždanih udara.

- Očigledno je da dobna granica više ne postoji za srčane i moždane udare i da sve više mlađih doživljava takva stanja. Zato poruka da svi trebamo biti oprezni, slušati organizam i raditi na prevenciji. Ljekari u posljednje vrijeme sve češće ističu da je dobna granica za srčana oboljenja i zastoj srca gotovo neprepoznatljiva - dodaje Jonuz-Gušić.

Znatan broj je i osoba s respiratornim tegobama što je, kako ističu u Hitnoj pomoći, očekivano u ovo doba godine kada vladaju razni alergeni.

- Ovo je period kada oboljeli od astme imaju pogoršanja, a tu su i hronični i alergijski bronhitisi. Dolaze nam i oni sa povredama ekstremiteta, jer su mnogi vani, obrađuju zemlju, izvode građevinske radove - naglašava Jonuz-Gušić.

S obzirom na to da meteorolozi u narednim danima najavljuju visoke temperature, iz sarajevske Hitne pomoći upozorili su građane na oprez.

- Toplotni valovi polako postaju uobičajna pojava i na našim prostorima s obzirom na klimatske promjene. U takvim uvjetima iznimno je važno pratiti preporuke ljekara, naročito one koje se odnose na hronične bolesnike, starije osobe, djecu i trudnice. Hronični bolesnici trebaju redovno uzimati propisanu terapiju i nikako ne izlaziti vani u periodu od 10 do 17 sati ako baš ne moraju. Poslove završavati u ranim jutrarnjim satima i uvečer, a tokom dana boraviti u prostorijama koje su zaštićene od sunca.

Za sve je važno ne preskakati obroke te jesti laganu sezonsku hranu bogatu voćem i povrćem. Izbjegavati teške, masne i začinjene obroke. Vrlo je važno unositi dovoljno tečnosti kako bi se izbjegla dehidracija. Najbolja je obična voda te negazirani napici poput limunade i biljnih čajeva. Izbjegavati napitke sa kofeinom, alkoholom i šećerom jer oni mogu izazvati jaču dehidraciju. Poželjno je tuširati se mlakom vodom i nositi prozračnu odjeću od prirodnih materijala (pamuk, lan, svila) - preporučuje Jonuz-Gušić.

I pravilnim rashlađivanjem prostora u kojem se boravi izbjeći ćete zdravstvene probleme.

To znači da tokom vrelina, prema riječima doktorice, razlika u temperaturi vani te u stanu i automobilu ne bi trebala prelaziti 10 stepeni Celzijusa.

- Primjera radi, ako je vani 40 stepeni, nije normalno da je klima-uređaj u stanu postavljena na 19 stepeni. Jer kada smo u hladu naši krvni sudovi skupljaju se i tada imate jedan krvni pritisak. Čim izađete vani krvni sudovi se automatski šire (dilatiraju) kada dolazi do naglog pada pritiska, a to mogu pratiti kolapsi, pa čak i teža stanja - kazala je Jonuz-Gušić.