Sparina iscrpljuje ljudski organizam jer visoka vlažnost zraka onemogućuje prirodno hlađenje isparavanjem znoja s kože.

Zbog toga se tijelo pregrijava, srce ubrzano pumpa krv, a krvni pritisak pada što dovodi do osjećaja malaksalosti, glavobolje i općeg umora.

Onemogućeno hlađenje tijela: Tokom vrućina, naš primarni mehanizam hlađenja je znojenje. Kada je zrak zasićen vlagom, znoj ne može isparavati s kože u okolinu, već se samo cijedi. Zbog toga se toplina zadržava u tijelu, a unutrašnja temperatura raste.

Preopterećenje srca i krvnih žila: Kako bi se rashladilo, tijelo preusmjerava krvotok prema površini kože. Srce mora raditi znatno brže i snažnije pumpati krv. To rezultira pojačanim opterećenjem kardiovaskularnog sistema, što posebno teško pada hroničnim bolesnicima i starijim osobama.

Gubitak energije i elektrolita: Pojačano znojenje dovodi do gubitka vode i ključnih minerala elektrolita iz tijela. Njihov nedostatak uzrokuje pad energije, grčeve u mišićima i opću slabost.

Otežano disanje: Zbog visoke koncentracije vlage zrak postaje "teži" i gušći. To dovodi do bržeg i plićeg disanja, pri čemu je izmjena kisika manje učinkovita, pa se javlja osjećaj nedostatka zraka.

Loš san i iscrpljenost: Sparne ljetne noći, s visokim postotkom vlage i temperaturom iznad 20 stepeni Celzijusa ne dopuštaju tijelu da se odmori. Tokom takvih noći mozak ne ulazi u duboke faze sna, što uzrokuje razdražljivost, glavobolju i manjak koncentracije sljedeći dan.

- Pijte dovoljno tekućine - Vodu i prirodni sokove kako biste nadoknadili izgubljene minerale.

- Nosite laganu, široku odjeću od prirodnih materijala.

- Izbjegavajte teške fizičke napore tokom najtoplijeg dijela dana.

- Nemojte pretjerivati s klimatizacijom: razlika između vanjske i unutrašnje temperature ne bi  smjela biti veća od 5 do 7 stepeni kako ne biste dodatno šokirali organizam