- Knjiga ima i autobiografskih i dokumentarnih elemenata, žanrovski je, da kažem, vrlo fluidna. Inspirisana je Srebrenicom, zatim dijelom nekakvom mojom pričom o mojoj porodici, inspirisana je i onim što smo mi zatekli tamo kad smo se vratili i time kako to, zapravo, izgleda danas. Na kraju krajeva, inspirisana je i jednom šutnjom o tome šta se nama dogodilo među našim komšijama. Onako kako ja to vidim, ova knjiga je samo logičan nastavak nekih ranijih stvari koje sam pisao o Srebrenici - istakao je autor Emir Suljagić, saopćili su organizatori manifestacije "Mostarsko ljeto".

Razgovor sa autorom vodila je prof. dr. Lejla Žujo – Marić koja je naglasila da se radi o vrlo zanimljivoj knjizi.

- Knjiga nastaje kao mješavina različitih diskursa i generalno autorskih identiteta koje možemo pratiti kod Suljagića, od njegovog javnog djelovanja, istine o genocidu za koju se zalagao i zalaže, do naučnih tekstova i generalno publicističkog oblika pisanja koji je prisutan i od ranije - rekla je Žujo-Marić i istakla da knjiga ukazuje na specifičnu, drugačiju viziju geografije u odnosu na onu sa kojom smo se mi susretali kroz naše dosadašnje formalno obrazovanje.

- Riječ je o specifičnoj geografiji, geografiji nestanka, koja zapravo prati na koji način se prostori usljed ratnih dešavanja, preciznije genocida, mijenjaju i od zavičajnih poznatih prostora postaju prostori koji nestaju, koji se obrušavaju, koji su zapostavljeni i koji prate paralelno sudbinu ljudi sa tog prostora. Naravno, mi nju uvijek moramo razumijevati u kontekstu granice, kao jednog specifičnog mjesta na kojem se historija ispisuje na najdramatičniji način. To nam je zapravo potvrdio i posljednji rat u BiH '92. – '95, a posebno dešavanja u periodu od 11. - 18. 07. 1995. godine u Srebrenici i na širem prostoru istočne Bosne - objasnila je Žujo-Marić.

Naglasila je da knjigu treba pročitati kako bi razumjeli historijske procese kroz koje je prošla naša domovina.

- Ali koji se nažalost i ponavljaju. Ovdje Suljagić govori o tome koliko historija ima svojstvo recidiva odnosno tragičnog ponavljanja, koliko to zapravo može biti pogubno za sve nas ukoliko nemamo svijest o tome i ukoliko se prepustimo zaboravu koji nadire na različite načine - zaključila je prof. dr. Lejla Žujo-Marić.