Nagradu u iznosu od 3.000 KM primio je u ime autorice prevodilac romana s arapskog jezika prof. dr. Mirza Sarajkić, profesor arapske književnosti i jezika na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, a nagradni fond namijenjen je za pomoć narodu Palestine.

Tokom svog obraćanja prisutnima glavni urednik sedmičnika "Stav" Filip Mursel Begović podsjetio je da "Sporedan detalj" započinje u ljeto 1949. godine, nakon Nakbe, katastrofe koja je dovela do raseljavanja i protjerivanja više od 700.000 Palestinaca. Roman je dobio jednu od vrlo značajnih nagrada na uglednom Frankfurtskom sajmu knjige, ali ona je početkom sukoba između Izraela i Palestine misteriozno povučena, a autorici otkazan poziv u Frankfurt, što je izazvalo burne polemike širom Evrope te otvoreno neslaganje s takvim činom. On kaže da odabir Adanije Shibli kao laureata nije samo uvjetovan otporom takvom činu, porukom da ako ne može u licemjernoj Evropi biti dodijeljeno priznanje može u slobodoljubivoj Bosni, u kraljevskom Gradu Jajcu, na mjestu koje je jednog od nezaobilaznih simboličkih mjesta antifašističkog otpora i organiziranja, već i zato jer je u ovom trenutku ovaj roman na bosanskom jeziku svojom aktuelnošću ali i kvalitetom iskreni odabir Stručnog žirija.

- Neki su negodovali zašto ovu nagradu dodjeljujemo u Jajcu, pitali su me da li miješamo možda ZAVNOBiH i AVNOJ. Pa zar takvi zaista misle da smo mi naivni? Naravno da ne miješamo, mi biramo simboličke srodnosti koje vežemo uz antifašizam bez obzira na datume, a, nažalost, u Mrkonjić Gradu je dodjela neuslovna, na kraju smo ovih dana jasno spoznali da je nemoguća, da je zabranjena. Zašto se može u Jajcu, u Muzeju AVNOJ-a, dodijeliti ova nagrada a ne može u Mrkonjić Gradu? Razmislimo! Zato što je Jajce slobodan bh. grad, zato što njegovi građani vole svoju zemlju i vjeruju u nju, zato što je načelnik Edin Hozan slobodan čovjek kojem je demokratija ne samo neka politička igra u borbi za vlast nego i svjetonazorsko opredijeljenje. Zato što u Jajcu mi možemo punih pluća reći "mahsus selam" i "smrt fašizmu". To je bio način kako su bošnjačko-muslimanski prvaci narodnooslobodilačke borbe pozivali bošnjački narod u antifašističke redove i da se odupru okupatoru. Naše viđenje Bosne jeste doista u duhu ZAVNOBiH-a, pa mi nju vidimo kao državu i bošnjačkog i hrvatskog i srpskog naroda, ali, nažalost, separatističke politike razmišljaju o podjeli a ne o množenju – one će reći da je ili srpska, ili hrvatska ili bošnjačka. Dakle, naša poruka je da antifašistička borba nije završena, ona je naša stalna obaveza - istakao je Begović.

Profesor Mirza Sarajkić, kojem je i uručena Nagrada "25. novembar" za knjigu godine, na samom početku pročitao je odlomak iz "Sporednog detalja" na arapskom jeziku. Nakon toga, u ime autorice i izdavača, zahvalio se sedmičniku "Stav" što je prepoznao ovo djelo i učinio ga knjigom godine.

- Knjiga je zapravo priča o historijskom događaju koji je 'sasvim slučajno' otkriven u Izraelu i postao je samo sporedna vijest u tamošnjim medijima. Adania Shibli, kao reprezent temeljne poetičke linije palestinske književnosti, donosi nam stvarnu priču koja je mnogo teža od bilo čega što može nastati kao produkt naše imaginacije. Ne bih ja tu o književnom segmentu previše govorio jer je rahmetli Mahmoud Darwish govorio da se nipošto ne objašanjava njegova poezija, njegova književnost, već da se pusti čitaocima da je čitaju. Međutim, kazat ću da je roman 'Sporedan detalj', kao nevelika knjiga, nastajala čak 12 godina. Adania Shibli je unijela sebe u ovo djelo, u nekoliko navrata bila je ispitivana, čak i zatvarana i to samo tokom pisanja ovog romana. Sudbina je to svih Palestinaca, nije samo njena, što će kazati da je temljni cilj ove knjige da svi čitaoci pokušaju razumjeti Palestinu i položaj njenog naroda. Mjesto gdje se nalazimo, Jajce, simbol je antifašizma, ali nemojmo govoriti da je antifašizam nestao. Antifašizam su ubili fašisti. I zna se ko ga je u prošlosti ubijao i ko ga danas ubija - riječi su Sarajkića.

Kako je kazao predsjednik Stručnoj žirija Almir Zalihić, "Sporedan detalj" otkriva pripovjedača dugog daha, razuđene, složene fraze i velike psihološke pronicljivosti. Ova sažeta i uznemirujuća proza prodire u srž palestinskog iskustva istrebljenja, oduzimanja zemlje i života pod okupacijom.

- Kao i u svim dobrim romanima tzv. sporedni detalji, nadilaze autoričin vlastiti identitet i geografiju. Adanie Shibli je, poput Fedve Tukan, Sahar Halife, Ghassana Kanafanija, Mahmuda Darwisha i drugih, pisac koji čitateljima nudi svoju dušu. Jer sve što je rođeno iz dubine srca ima suvereni život. Poziva čitatelje da podignu ogledalo i uspostave iskren diskurs sami sa sobom. Njezin magični narativ ne spašava živote, ali spašava duše. Hrabrost, pravdoljublje i slobodan duh kolaju i pulsiraju u ovoj prozi. Ovako veličanstveno pisanje i umjetnost mogu se roditi samo iz nacije koja je kultivirana kroz stoljeća – koja je u višedecenijskoj okupaciji, koja svakodnevno pati, mnogo voli i koja je u svim najbitnijim segmentima definitivno prerasla postulate tzv. zapadnog humanizma. I na kraju treba istaknuti izvrsni prevod prof. Mirze Sarajkića koji ovu knjigu čini uveliko i našom - rekao je Zalihić.

Pokrovitelji Nagrade "25. novembar" su potpredsjednik Federacije Bosne i Hercegovine Refik Lendo, premijer Srednjobosanskog kantona Tahir Lendo te domaćin događaja načelnik Općine Jajce Edin Hozan. Sponzor je JP "BH pošta".

Načelnik Općine Jajce Edin Hozan, kao domaćin, zahvalio se svima na dolasku i tokom svog kratkog obraćanja rekao je da je sretan zbog toga što je sedmičnik "Stav" odlučio obilježiti Dan državnosti BiH i organizirati dodjelu Nagrade "25. novembar" za knjigu godine baš u ovom dijelu naše domovine. Uspio je najaviti i Palestinca koji već dugi niz godina živi i radi u Jajcu – Mohammada Mosleha – kojem je bilo izuzetno drago govoriti na ovom događaju.

- Nama svima čestitam 25. novembar. Želim da nam svake godine 25. novembar bude sve bolji i bolji. Moja ključna poruka jeste da sve od nas počinje. Agresija na BiH trajala je od 1992. do 1995. godine i kao dječak znam da su imami s palestinskih minbera upozoravali na ono šta se dešava narodu zemlje kojom sada hodam. Isto tako, kao dijete sjećam se da sam u jednoj biblioteci naišao na knjigu koja je u naslovu imala tu magičnu riječ 'Sarajevo'. Danas, decenijama nakon toga, živim i radim u Jajcu, u srcu Bosne. Mogu reći da sam bosanski patriota, da je osim Palestine i ova država moja domovina. Šta je ono što možemo uraditi za BiH i za Palestinu? Mi, koji volimo BiH, trebamo zanemariti međusobne podjele, one sitne "drugačijosti", i okrenuti se onome što su nam zajednički ciljevi – izgradnji zdravog društva i jake države. Nemojte ići na Zapad, u Evropu, Veliku Britaniju ili SAD, hajdemo napraviti pretpostavke da ti ljudi dolaze nama. Palestinci bi sve dali da su u mogućnosti boriti se za takvo što. Kako možete pomoći mojim sunarodnjacima Palestincima? Sve da ne možete ništa materijalno učiniti, da niste u stanju izdvojiti određeni novac za humanitarnu pomoć, ovdje je dosta migranata iz Palestine, ljudi koji su s čitavim porodicama morali pobjeći iz pakla, njima i lijepa riječ puno znači. Zahvaljujem se što ste odlučili dodijeliti Nagradu '25. novembar' pravoj Palestinki Adaniji Shibli, koja do u detalje opisuje patnju palestinskog naroda. I govorite, pišite, upozoravajte na ono što se dešava u Gazi, u Palestini. Znajte, jako je bitno - naveo je Mosleh.

VEZANI TEKST - Novinarka Youmna El Sayed iz Gaze: Nijedan narod ne može osjetiti našu bol i borbu kao narod BiH

Nakon svečanosti dodjele Nagrade u Muzeju II zasjedanja AVNOJ-a održan je i okrugli sto na temu "Gdje je nestao antifašizam", na kojem su učešće uzeli književnik Almir Zalihić, književnik Almir Bašović, prof. dr. Mirza Sarajkić, doc. dr. Dženan Kos te glavni i odgovorni urednik "Stava" Filip Mursel Begović.

Posebno je bio upečatljiv govor Almira Bašovića, koji je podvukao da je posebno sretan i ponosan, uprkos brojnim izazovima koji i dan-danas stoje pred nama, što pripadamo slobodnom dijelu svijeta, onima koji smiju govoriti o istinskom antifašizmu bez puno zadrške ili kalkulacija.

- Mi pripadamo bosanskoj kulturi, bosanskom društvu koje je evropsko društvo. No valja reći kako u ovom historijskom momentu i nema baš puno evropskih kultura koje su spremne dići ovakav glas za Palestinu. "Gdje je nestao antifašizam" je pitanje koje u preformuliranoj varijanti glasi "gdje je nestala ideja o tome da nema sporednih ljudi i da ne postoje glavnih ljudi, da nema sporednih zemalja i glavnih zemalja, sporednih životnih priča i glavnih životnih priča". Tako da je ovo roman koji trenutno opominje na ono što se dešava u Gazi i Palestini, ali govori i o licu Evrope. U svakom slučaju, mi smo jedna od rijetkih evropskih zajednica koje su sada slobodne, koje mogu otvoreno, bez bilo kakve zadrške govoriti o Gazi i Palestini, ali i o antifašizmu kao vrijednosti koju baštinimo - naveo je.

Direktor Gradske biblioteke u Travniku i predsjednik Bošnjačke zajednice kulture "Preporod" SBK doc. dr. Dženan Kos kratko je dodao: "Veliki rade što žele, a mali trpe ono što moraju. Insistiranje na pravima malih prava je antifašistička borba."

{$galerijaFotografija}