Izložba dokumenata iz arhivske građe o kotaru Stolac na razmeđu dviju epoha, osmanske i austrougarske, otvorena je u Sarajevu u Brusa bezistanu.

Iz bogatog arhivskog materijala ciljano su izabrani eksponati što živo svjedoče o svakodnevnom bitisanju običnog čovjeka tog vremena u jednom od gradova s dušom zbog koje njegove stanovnike zauvijek kao nevidljiva sjenka prati onaj posebni i nikad dovoljno izrečeni žal ako ih sudbina odvede drugdje.  

"Život na području stolačkog kotara 1878-1918." je zvanični naziv ove izložbe realizovane u saradnji s Muzejom Sarajeva i Arhivom Hercegovačko-neretvanskog kantona.

Autorica je Irma Šabanović. Izložba je prvi put postavljena prošle godine u Stocu povodom 70. godišnjice hercegovačkog Arhiva. Tada su najavljeni planovi da gostuje i u drugim gradovima zbog čega je danas "Stolac i došao u Sarajevo".

Iz 150 kutija arhivskog materijala, nije bilo jednostavno izabrati 'papire' što tako živo svjedoče o svakodnevici tadašnjeg života u Stocu - molbe vlastima, žalbe, prijave, zapise - kao što su primjerice jedan da je nekoga ujela zmija u Neumu ili da su nove vlasti zabranile igranje tavle u Stocu, kao i druge autentične dokumente, s pečatima ili bez njih, stvarane nesumnjivo krasnopisom službenika ili kojih drugih potpisnika.

Postavka može biti magnet za istraživače ili naprosto ljubitelje stolačke prošlosti i živopisnih gradova te će u Brusa bezistanu u Sarajevu ostati do 26. maja.

Temelj za pripremu bio je fond Kotarskog ureda Stolac, pohranjen u Arhivu Hercegovačko-neretvanskog kantona, iz vremena kada je ljupki hercegovački gradić (u kojem se tavla igra i dan-danas) bio sjedište kotara pripadajućeg Mostarskom okrugu, na znatno širem prostoru od današnjeg gradskog područja.