U Bošnjačkom institutu, Fondaciji Adila Zulfikarpašića u Sarajevu, održana je promocija knjige Dževada Karahasana "Model u dramaturgiji na primjeru Krležina glembajevskog ciklusa", u izdanju IKD University Press – Izdanja Magistrat, u okviru biblioteke Editio Stylos.

Knjiga je Karahasanov doktorat odbranjen 1986. godine u Zagrebu, a bavi se dubinskom analizom dramaturškog modela u kontekstu glembajevskog ciklusa Miroslava Krleže, ali i šire, kao promišljanje o književnoj teoriji i njenim granicama.

O ovom važnom djelu sinoć su govorili su prof. dr. fra Mile Babić i prof. dr. Muhamed Dželilović, a promociju je moderirao prof. dr. Almir Bašović, koji je istakao da je Karahasan prvi koji je dramu "Gospoda Glembajevi" pročitao kao komediju, pokazavši da je djelo parodija Cara Edipa, u kojoj je, kao najslavnijoj evropskoj tragediji, Krleža našao uzor.

Dževad Karahasan u svom radu suvereno raspravlja o strukturalizmu i njegovom naslijeđu, predlažući novu metodologiju koja nudi obazriviji, ali i potentniji pristup književnosti – oslobođen pretjeranih teorijskih spektakala i krajnosti, podcrtavajući da krajnosti i granice vode u sukobe.

- Volim vjerovati historičarima filozofije koji kažu da je na ulazu u Platonovu akademiju pisalo zabranjen ulaz ageometrikosima. Dževad Karahasan nije bio ageometrikos i čitaoci koji nedovoljno poznaju njegov opus mogu se u to uvjeriti već dizajnerskim rješenjem korica ove knjige autorice Aide Redžović, s grafikonom koji pokazuje već spomenute odnose iz drame "Gospoda Glembajevi". Da je slučajno živio i stvarao koji milenij ranije, Karahasana bi upravo takav geometrijski duh kvalificirao da ga i Platon primi u svoju akademiju. I to – bez prijemnog - kazao je prof. dr. Muhamed Dželilović.

Večer je protekla u znaku sjećanja na Karahasanovu intelektualnu ostavštinu i njegove ustrajne pokušaje da književnost sačuva kao prostor istinskog dijaloga, slojevitosti i zagonetke koju ne treba nužno razriješiti – već razumjeti.

Prof. dr. fra Mile Babić osvrnuo se na Karahasanov rad i djelovanje, podsjećajući da je on prakticirao ne samo dijaloško mišljenje nego i življenje, te da su svi autori, od Sokrata i Platona, pa do Karahasanovih savremenika bili njegovi sagovornici.

Uvodničari su se složili da je objavljivanje knjige "Model u dramaturgiji na primjeru Krležina glembajevskog ciklusa" izdavački poduhvat na radost cijele javnosti, te da je u zbilji koju živimo, aktuelniji nego ikad.