- Bilo bi interesantno napraviti neko istraživanje da vidimo u koliko se gradova svijeta desilo da ova dva umjetnika otvore i zatvore sezonu, da nastupe na istoj pozornici u toku jedne koncertne sezone. Dešava se eto nama Sarajevu, Sarajevskoj filharmoniji pa i Bosni i Hercegovini. Jer ovo nije koncert. Ovo je jedan poseban događaj. Nešto što će prije svega postaviti Sarajevo u centar svjetskih kulturnih zbivanja. Već imamo informacije da regijom odjekuje vijest, i svi se pomalo iščuđavaju na činjenicu da su jedan Rikarddo Muti i jedan Zubin Mehta naši gosti u jednoj koncertnoj sezoni na jednoj pozornici u jednom gradu - podvukao je u razgovoru za Fenu direktor Sarajevske filharmonije Vedran Tuce.

Tuce ističe da je na ovaj način ljestvica podignuta i da se sad postavlja pitanje "šta dalje?".

- Očekujem da će 13. juli biti jedan veliki praznik u Sarajevu i da će Trg Susan Sontag ispred Narodnog pozorišta biti prepun. Daćemo sve od sebe da ugostimo sve koji budu htjeli da budu svjedoci tom djeliću istorije - istaknuo je Tuce.

Komentarišući prve dvije godine svog manadata kao direktora Sarajevske filharmonije, Tuce ističe da je najviše  ponosan na činjenicu da se u tom periodu za koncerte tražila karta više.

- Znači da smo uspjeli ponuditi jedan ozbiljan umjetnički, kulturni proizvod. I to mi je najveći uspjeh, na to sam najviše ponosan - istaknuo je Tuce.

On navodi da ove godine u budžetu za 2024. godinu prema sjajnim najavama iz Ministarstva kulture i sporta i Vlade Kantona o infastrukturnom ulaganju u kulturu u kojem se nalaze i četiri sarajevska pozorišta koja će dobiti audio i opremu za svjetlo, nema Sarajevske filharmonije.

Međutim, Tuce ističe da je Filharmonija imala značajnu podršku.

- Dobili smo šest novih radnih mjesta. Uspjeli smo realizovati i nabavku novog koncertnog klavira. Nabavili smo dva nova kontrabasa te još neku opremu koja nam je potrebna za scenu. Plan koji moramo realizovati za slijedeću  godinu je početak nabavke novog instrumentarija za Sarajevsku filharmoniju. Jer u Sarajevskoj filharmoniji nijedan instrument nije kupljen od rata na ovamo. Tako da to moramo u narednoj godini polako mijenjati - kazao je Tuce u razgovoru za Fenu.

On ističe da postoje problemi u esnafu, tako da se dešava da neki instrumenti postaju deficitarni i u regiji, pa i šire. Tako navodi da su mogući problemi sa obom, fagotom i hornom.

- To su instrumenti koji generalno nedostaju - kaže Tuce.

Kad je riječ o kadrovskoj strukturi u Sarajevskoj filharmoniji zaposlenih je 61, sa administracijom, dok sistematizacija predviđa 131 zaposlenu osobu.

Tuce kaže da je optimista, jer imaju značajnu podršku svih nivoa vlasti.

- Naš kapacitet će se značajno promijeniti kad budemo imali našu koncertnu dvoranu i kad budemo konačno imali dom za Sarajevsku filharmoniju. U tom trenutku onda možemo računati na proširenja i dovesti ovaj orkestar na jedan nivo na kojem zaslužuje da bude. I na kraju krajeva, jedan glavni grad jedne centralnoevropske države da ima jednu takvu kulturnu scenu - podvukao je.

Tuce ističe da se zadnjih par mjeseci intenzivnije priča o koncertnoj dvorani Sarajevske filharmonije, te da očekuje da u neko skorije vrijeme počnu i sastanci radne grupe koja će raditi na tome.

- Nekako tu pokušavam biti glas savjesti. Ne treba nam situacija da napravimo zdanje koje će generisati gubitke i s kojim nećemo znati šta da radimo. Tu treba biti pametan, treba biti oprezan i realan - istaknuo je.

Za primjer kakva bi dvorana zadovoljila potrebe Sarajevske filharmonije, Tuce navodi dvoranu skopske filharmonije.

- Dvorana bi trebala biti prije svega hram kulture i dom Sarajevskoj  filharmoniji. Ali i jedna multifunkcionalna  dvorana koja bi mogla da ostvaruje neke sopstvene prihode. Moramo biti svjesni, onog trenutka kad se prereže  vrpca sa Narodnim pozorištem, Filharmonija i nova dvorana žive svoj život. I prije nego se i otvore vrata nove dvorane ona je već generisala troškove za taj period i moramo se s tim boriti - podvukao je.

Tuce kaže da je u opticaju nekoliko lokacija, koje ne može da otkrije jer to nije njegov resor djelovanja.

Odlazak iz Narodnog pozorišta postavlja i pitanje statusa Filharmonije koje se mora posmatrati i paralerno sa pitanjem dvorane.

- Onog trenutka kad Sarajevska filharmonija iseli iz Narodnog pozorišta postaće vrlo teško da prati opere i balete. Na kraju krajeva, nijedan filharmonijski orkestar u regiji, Evropi i svijetu ne radi ovo što radi Sarajevska  filharmonija. Pozorišta imaju pozorišne orkestre koji prate operu i balete. Filharmonija se bavi svojim produkcijom. Sedmično ima po jedan koncert i to je jedna ideja na koju se mora misliti kad se bude razgovaralo o tome. Paralelno sa gradnjom dvorane moramo početi sa stvaranjem barem jezgra orkestra Narodnog pozorišta u Sarajevu - istaknuo je direktor Sarajevske filharmonije.

Tuce je također naveo da zadnjih mjeseci stižu apeli kolega iz regije vezano za njihov status. Tako se apelom oglasila Beogradska filharmonija i Srpsko narodno pozorište Novi Sad, a već ranije stizali su apeli HRT-ovog simfonijskog orkestra, kao i orkestra RTV Slovenije.

- Kod nas se zadnjih godina dešava suprotno. Čekali smo dosta dugo ali smo dočekali vlast koja je prepoznala kulturu kao neophodni društveni resurs, a ne  samo trošak. Kultura je ulaganje i kultura je neophodna - kazao je.

Aktuelni direktor Sarajevske filharmonije je klarinetist, pedagog ali i glumac i pilot.

- Najviše volim glumiti, a to je jedino za šta nemam nikakav papir, nikakvo formalno obrazovanje. A najdraže mi je od svega kad nekad tu i tamo dobijem neku ulogu u seriji, filmu, reklami - ustvrdio je, komentarišući svoje profesionalne ljubavi.

Glumio je u "Kotlini" Danisa Tanovića, "Znam kako dišeš" Jasmile Žbanić, "Deset u pola" Danisa Tanovića, "Lud, zbunjen, normalan", filmu "Eskurzija" Une Gojak, "Praznik rada" Pjera Žalice...

- Sada se sprema druga sezona "Kotline" u kojoj imam do sad najveću ulogu. Za prošli SFF bila su tri filma u kojima sam se pojavio. To je meni najdraže i da me nije stid godina upisao bih Akademiju scenskih umjetnosti - kaže Tuce.

Kad je riječ o pilotiranju avionima i letjelicama, obišao je bivšu Jugoslaviju, Austriju, Mađarsku i Njemačku.

- Prije desetak godina otvorili smo i školu letenja i tu smo napravili najbolju školu u državi. Škola još radi, a ja sam se malo povukao zbog obaveza. Bio sam jedan od pet ljudi koji je stvorio i napravio nacionalnu avio kompaniju FlyBosnia - kaže Vedran Tuce.

Direktor Sarajevske filharmonije time je vjerovatno jedan od rijetkih koji značajne goste kao što su Rikarddo Muti i Zubin Mehta lično avionom dovozi u grad u kojem gostuju.