Kada ćete rasađivati paradajz ne zavisi od kalendara koliko od jednog ključnog uvjeta – topline zemlje.

Ako požurite i posadite ga u hladno tlo, rizikujete da sav trud propadne.

Paradajz se u baštu najčešće iznosi između početka i sredine maja, kada prođe opasnost od kasnih mrazeva.

Još važnije je da se zemlja zagrije na barem 15 stepeni. U suprotnom, korijen stagnira, truhne i biljka slabo napreduje.

Iako sunčani dani u aprilu mogu zavarati, noćne temperature ispod 10 stepeni za paradajz predstavljaju ozbiljan stres, od kojeg se teško oporavlja.

Umjesto da pratite samo vremensku prognozu, oslonite se na stanje tla. Ako je zemlja na dodir hladna i vlažna, bolje je sačekati još nekoliko dana. Sadnju je najbolje obaviti predvečer ili tokom oblačnog dana, kako bi se biljka lakše primila.

Jedna od najčešćih grešaka je prerano rasađivanje u mokru i hladnu zemlju, što dovodi do pojave truhleži i propadanja stabljike. Da biste to izbjegli, rasad je potrebno postepeno navikavati na vanjske uvjete desetak dana prije sadnje.

Paradajz se može saditi dublje nego što je bio u saksiji, jer će pustiti dodatno korijenje, a zalijevati ga treba odstajalom, mlakom vodom.

Također, mladim biljkama treba osigurati zaštitu od vjetra.

Spreman rasad prepoznaje se po čvrstoj, tamnozelenoj stabljici i nekoliko razvijenih listova. Prije sadnje, korijen koji se uvio u saksiji treba lagano razmrsiti kako bi se biljka brže širila u zemlji.

Za bolji početak, u svaku sadnu rupu dobro je dodati kompost, a razmak između biljaka treba biti najmanje pola metra. Previše gusto zasađen paradajz lakše obolijeva, posebno tokom kišnih perioda.

U narodu se često kao sigurna granica spominju "ledeni sveci" sredinom maja. Tek nakon tih datuma rizik od hladnoće je minimalan. Ako sadite ranije, preporučuje se prekrivanje biljaka zaštitnim materijalom tokom noći, jer i nekoliko stepeni može odlučiti hoće li biljka opstati ili ne.