Vjekovima već smokve čine dio tipične zdrave mediteranske ishrane.

Naime, kao izvanredan izvor prehrambenih vlakana, minerala i posebne polifenola, smokve se smatraju namirnicom povoljnom za zdravlje i potencijalna pomoć u prevenciji i terapiji bolesti današnjice.

Smokve su značajno bogatije polifenolima od naprimjer jabuke, borovnice, grožđa, narandže, šljive i jagode, pa čak i od namirnica koje se smatraju izuzetno bogatim polifenolima, poput crnog vina i čaja.

Također, smokve sadrže i biljne sterole, materije kojima je dokazano povoljno djelovanje na nivo holesterola u krvi. Biljni steroli (poput stigmasterola i lanosterola sadržanih u smokvama) vežu se na molekule holesterola u crijevima i tako ometaju njegovu apsorpciju.

U smokvama su pronađeni i jedinjenja s potencijalnim antikarcinogeno djelovanjem - benzaldehid i kumarini. Ta jedinjena ispitivana su u naučnim studijima, a rezultati su obećavajući, posebno kada je riječ o karcinomima prostate i kože te skvamoznih ćelija.

Redovna konzumacija smokava bez sumnje povoljno djeluje na kardiovaskularno zdravlje. Mnogo je razloga koji govore u prilog tome. Naprimjer, bogatstvo polifenola sa snažnim antioksidativnim djelovanjem štiti LDL lipoproteine od oksidacije i tako sprečava aterosklerozu.

Nadalje, visok udio kalija djeluje povoljno na regulaciju krvnog pritiska, a topljiva vlakna i biljni steroli na nivo holesterola u krvi. Prehrambena vlakna iz ploda smokve djeluju i na nivo šećera u krvi, a antidijabetičko djelovanje posjeduju i smokvini listovi.