Čini li vam se da ste pravi magnet za komarce, dok drugi ljudi gotovo da nemaju uboda? Iako djeluje kao slučajnost, nauka pokazuje da za to postoje sasvim konkretni razlozi.

Na to koga će komarci češće napadati utiče više faktora, od genetike i metabolizma, do načina života i odjeće koju nosimo.

Komarci koriste različite signale kako bi locirali čovjeka. Jedan od najvažnijih je ugljikov dioksid (CO₂) koji izdišemo prilikom disanja. Što ga osoba više ispušta, to postaje privlačnija komarcima, jer im taj signal ukazuje na potencijalni izvor "obroka".

Pored CO₂, komarci se oslanjaju i na druge hemijske tragove koje tijelo ispušta kroz kožu, poput mliječne kiseline, što im dodatno pomaže da preciznije pronađu metu.

Na privlačnost komarcima utiču i spoljašnji faktori. Tamna odjeća čini osobu uočljivijom, posebno u sumrak, dok ih svjetlija odjeća manje privlači. Također, komarci reagiraju i na tjelesnu toplinu, pa su osobe koje su toplije često češća meta.

Određene životne navike mogu dodatno povećati rizik od uboda. Fizička aktivnost, konzumacija alkohola, povećana tjelesna težina, pa čak i trudnoća mogu uticati na to koliko će osoba biti privlačna komarcima. Istraživanja ukazuju i na moguću povezanost krvne grupe, pri čemu se osobe s krvnom grupom 0 često navode kao najprivlačnije.

Ubod komarca najčešće se pojavljuje kao mala, uzdignuta kvržica na koži, često s crvenilom i izraženim svrbežom. Reakcija nastaje kada komarac ubrizga svoju slinu u kožu, na koju organizam reaguje oslobađanjem histamina, što izaziva otok i iritaciju.

Važno je napomenuti da krv sišu samo ženke komaraca, jer im je potrebna za razvoj jaja, dok se mužjaci hrane biljnim nektarom.

Zaštita od komaraca uključuje korištenje repelenata, nošenje odjeće svjetlijih boja i izbjegavanje stajanja na otvorenom u periodima njihove najveće aktivnosti, poput sumraka i noći.

Dodatnu zaštitu pružaju mreže protiv komaraca i fizičke barijere u zatvorenim prostorima, piše Tuzlanski.