Ne morate svakog dana napraviti 10.000 koraka da biste značajno smanjili rizik od prerane smrti. Naučnici tvrde da bi brzina hodanja mogla biti jednako važna, posebno za one koji nemaju vremena za duge šetnje.

Ako svakodnevno pratite broj koraka, možda biste trebali obratiti pažnju i na tempo kojim hodate, piše CNN.

Nova studija, objavljena u časopisu British Journal of Sports Medicine, pokazala je da manji broj koraka napravljenih bržim tempom može biti povezan sa sličnim smanjenjem rizika od prerane smrti kao i veći broj koraka napravljenih sporije.

Zanimljivo je i da čuvenih 10.000 koraka dnevno nema čvrstu naučnu osnovu. Taj cilj potiče iz marketinške kampanje proizvođača pedometara u Japanu iz 1960-ih godina.

Istraživači su analizirali podatke više od 100.000 sredovječnih osoba iz britanske Biobanke. Učesnici su sedam dana nosili uređaje koji su bilježili njihovu fizičku aktivnost, a naučnici su ih potom učesnika pratili osam godina.

Rezultati su pokazali da su i veći broj koraka i brže hodanje povezani s manjim rizikom od smrti.

Posebno je zanimljiva grupa ljudi koja je pravila manje od 5.000 koraka dnevno. Oni koji su hodali tempom od najmanje 80 koraka u minuti imali su znatno manji rizik od smrti, sličan onome kod ljudi koji su pravili između 5.000 i 7.500 koraka dnevno, ali sporijim tempom.

Ipak, najmanji rizik zabilježen je kod osoba koje su pravile između 7.500 i 10.000 koraka dnevno, bez obzira na brzinu hodanja.

Za ljude koji nisu u mogućnosti napraviti mnogo koraka, poruka je zato jednostavna "bolje je hodati kraće, ali brže, nego potpuno odustati od aktivnosti".

Prema rezultatima istraživanja, među osobama koje prave manje od 7.500 koraka dnevno, brže hodanje najmanje 30 minuta dnevno bilo je povezano s postepeno manjim rizikom od smrti iz bilo kojeg razloga. Za one koji nemaju mnogo vremena, to bi mogla biti posebno važna informacija.

Stručnjaci napominju da ne postoji univerzalna "idealna" brzina hodanja. Ona zavisi od dobi, kondicije, tjelesne težine i drugih karakteristika.

Jedan praktičan pokazatelj jeste osjećaj tokom hodanja disanje bi trebalo biti ubrzano, ali biste i dalje trebali moći izgovoriti nekoliko kratkih rečenica.

Kao okvirna vrijednost za hodanje umjerenim intenzitetom često se navodi otprilike 100 koraka u minuti, ali taj tempo nije isti za svakoga.

Naučnici ipak upozoravaju da studija ne može dokazati da upravo brzo hodanje direktno produžava život. Budući da je istraživanje bilo opservacijsko, moguće je da su zdraviji ljudi jednostavno bili skloniji bržem hodanju.

Ipak, stručnjaci smatraju da rezultati imaju smisla. Fizička aktivnost zavisi od tri ključna faktora, koliko se krećemo, kojim intenzitetom i koliko često.

Zato ne morate opsesivno juriti za magičnom brojkom od 10.000 koraka.

Ako nemate vremena za dugu šetnju, ubrzajte tempo. Ako imate problema s koljenima, ravnotežom ili kondicijom, jednostavno napravite više koraka tempom koji vam odgovara. Najvažnije je, poručuju stručnjaci, da fizička aktivnost postane navika.

Treba znati da i 4.000 koraka svaki dan može biti mnogo korisnije od 10.000 koraka koje napravite jednom sedmično.