Tokom cijele godine važno je kako se hranite i čuvate namirnice.

No pravilno čuvati namirnice naročito je važno u ljetnim mjesecima kada, zbog viših temperatura zraka, nepravilno pohranjivanje hrane skraćuje vrijeme konzumiranja i bitno utječe na njen kvalitet i nutritivnu vrijednost.

Kada je riječ o prehrani, najvažnija je pravilna hidratacija.

Idealno bi bilo, prema riječima Omara Nuhića, doktora medicine sa specijalizacijom funkcionalne medicine, da osoba koja je, primjera radi, visoka 180 centimetara i teška 80 kilograma, dnevno unese dva i po do tri litra vode.

- Bolje i više unijeti vode, ali je činjenica da većina ljudi, naročito u vrijeme ljetnih mjeseci, pije jako malo, skoro nikako vode. Zato se, kako su dani duži, unosi previše kafe koja izaziva dehidraciju što pospješuje pojavu raznih infekcija i eventualno intoksikacija, jer organizam se putem vode čisti. To je dokazala i nauka. Naravno, najbolje je unositi filtriranu vodu jer ne sadrži teške metale i druge supstance koje mogu djelovati kontraproduktivno na tijelo. Kafu je najbolje smanjiti na dvije šoljice dnevno i to da se druga popije najkasnije u 17 sati. Tokom ljeta najbolje je jesti laganiju hranu koja obiluje svježim voćem i povrćem. Prednost treba dati kuhanim, a tek onda pečenim i prženim namirnicama, jer kuhanjem namirnice najmanje gube nutritivnih svojstava. Na četvrtini tanjira trebalo bi biti meso, a na drugoj četvrtina karbohidrati - pojašnjava Nuhić.

Savjet ljekara je da ljeti treba izbjegavati jesti mliječne proizvode, jer su najčešće kvarljivi.

- Mliječne proizvode gotovo nikako u ljetnim mjesecima ne koristim. To preporučujem i pacijentima, jer su te namirnice, osim što su podložne kvarenju, po svojim svojstvima više za zimsku trpezu. Ukoliko ne možete bez mliječnih proizvoda, savjet je da pazite gdje ih kupujete, da pratite rok trajanja i obavezno ih čuvate u frižideru na odgovarajućoj temperaturi. Mnogi ne vode računa kad neku namirnicu otpakiraju, pa se često desi da pokvarenu konzumiraju, a onda se javljaju problemi. Često naš narod ima običaj da, primjera radi, kod ubuđanog bestilja, koji se priprema u jesen, pokupi gornji sloj iz tegle, a ostatak konzumira, što nikako nije preporučljivo. Buđ, koji se formira na vrhu bestilja, zahvati namirnicu u cijeloj tegli i vi onda jedete plijesan, a on je okidač za pojavu raznih autoimunih oboljenja, što je pokazao veliki broj naučnih istraživanja. Hoću da kažem da sve ono što ima tragove kvarenja trebate baciti u smeće ili radije namirnice čuvajte u manjim posudama kako biste ih brže iskoristili - ističe Nuhić.

Iako se ne tiče direktno hrane, Nuhić preporučuje roditeljima da djecu tokom ljetnih mjeseci potiču na tjelesnu aktivnost kako bi izbacili toksične materije koje mališani najčešće putem hrane unose u organizam.

- Djeca bi tokom ljeta trebala unositi što više vode i cijeđenih prirodnih sokova, domaćih smoothieja i sladoleda.

Odrasli bi, dodaje, tokom ljeta trebali barem povremeno u saunu kako bi izbacili toksične materije akumulirane u zimskom periodu i da pokušaju dnevno, barem 20 do 30 minuta, imati fizičku aktivnost.

- Možete i prošetati 20 minuta, ako se ne bavite nekim sportom ili ne idete u teretanu. Kako bi bili zdravi, važan je san i to za sve, i djecu i odrasle. Mnogi tokom ljeta loše i nedovoljno spavaju. Legnu kasno, rano se bude. Na taj način naš cijeli hormonalni sistem strada i nema te hrane koja vam to može nadoknaditi - naglašava Nuhić.

- Skuhanu hranu i ostatke obroka treba ostaviti u frižider tek nakon što se ohlade na sobnoj temperaturi. Ostatke hrane staviti i odgovarajuće posude sa poklopcem i ostaviti.

- Meso je najbolje pripremati odmah kad se kupi ili kada je netom odmrznuto. Dobra preventiva je termički obrađeno meso (kuhano, pečeno) koje je sigurno za konzumiranje ako se peče najmanje pola sata na temperaturi od 180 do 200 stepeni.

- Riba je zbog visokog sadržaja vode i bjelančevina podložna kvarenju. Zato pazite kod kupovine. Svježa riba ima svijetlu kožu koja se prelijeva u duginim bojama, a na njoj je prisutna vodenasta, prozirna sluz. Što je pigmentacija na koži blijeđa i bez sjaja, to je riba starija i upitnije kvalitete. Pokvarenu ribu možete prepoznati i po mutnoj sluzi na koži. Svježa riba ima izbočene oči, prozirnu rožnicu i crnu blistavu zjenicu. I škrge nam mogu otkriti svježinu ribe, pa birajte one sa škrgama svijetle boje bez sluzi, a izbjegavajte one sa škrgama žućkaste boje i sluzi mliječne boje. I sam miris škrga može navesti na pravi put: ukoliko osjetite miris morskog bilja, riječ je o svježoj ribi. Neutralan miris nije razlog za brigu, ali kiseli miris nalik mirisu kupusa, jeste.

- Mlijeko (izuzev trajnog) i mliječni proizvodi spadaju u lako kvarljive namirnice koje su osjetljive na promjenu temperature, tako da ih nakon upotrebe treba odmah vratiti u frižider. Osim toga, rok upotrebe ovih namirnica ljeti se može skratiti u odnosu na onaj označen na deklaraciji pa se mlijeko zna "zgrušati". Mlijeko treba čuvati u zatvorenoj flaši u frižideru na temperaturi od četiri do osam stepeni kao i većinu mliječnih proizvoda. Slično je i s maslacem koji, nasuprot mlijeku, ima više od 70 posto masti, pa se lako "užegne" ako je izložen toplini i sunčevoj svjetlosti. Maslac mora biti ugodnog specifičnog mirisa, okusa, boje i sjaja. Treba ga čuvati u zatvorenoj posudi na istoj temperaturi kao i mlijeko.

- Jaja se moraju čuvati u frižideru, odnosno u suhom, hladnom i prozračnom prostoru. Svježinu jaja moguće je provjeriti prilikom razbijanja - ako su jaja svježa jedan do dva dana, žumanjak je čvrst i ispupčen, a na bjelanjku se raspoznaju dva sloja. Kod starih jaja ne razaznaju se granice u izgledu bjelanjka koje se razlijeva zajedno sa žumanjkom.

- Povrće je važan izvor vitamina, minerala i vlakana, dok se pojedine vrste povrća međusobno razlikuju u pogledu sadržaja bjelančevina, masti, ugljikohidrata i vode. Zeleno lisnato povrće obiluje vitaminom C, međutim svako duže stajanje i skladištenje, kao i termička obrada utječu na to da povrće u znatnoj mjeri gubi ovaj vitamin. Stoga se preporučuje koristiti svježe i sirovo kad god je to moguće, odnosno koristiti kraću termičku obradu kako bi ostalo hrskavo te sačuvalo boju i vrijedne nutrijente.

- Voće, naročito ono koje obiluje vodom, spada u namirnice osjetljive na uvjete prijenosa i transporta, mehanička oštećenja i termičke uvjete čuvanja. Svježe sirovo voće ima najveću nutritivnu vrijednost i najbolje ga je jesti odmah nakon što ste ga dobro oprali pod mlazom vode.

- Maslac je preporučeno čuvati sedam, a moguće je 12 dana.

- Jaja je preporučeno čuvati 10, a moguće je 14 dana.

- Meso - sirovo u komadu, preporučeno je čuvati u dva, a moguće je tri dana.

- Meso - sirovo narezano preporučeno je čuvati 24 sata.

- Suho meso preporučeno je čuvati 10, a moguće je 14 dana.

- Ribu je preporučeno čuvati 24 sata.

- Marinade je preporučeno čuvati 10, a moguće 14 dana.

- Korijenasto povrće preporučeno je čuvati osam, a moguće 14 dana.

- Sir je preporučeno čuvati četiri, a moguće 14 dana.

- Kolače je preporučeno čuvati dva, a moguće je šest dana.

- Voće je preporučeno čuvati dva, a moguće je 10 dana.

- Gotova jela preporučeno je čuvati dva, a moguće je četiri dana.