Pretilost se danas ne smatra estetskim problemom, već hroničnom, kompleksnom metaboličkom bolešću. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) definiše je kao abnormalno ili prekomjerno nakupljanje masnog tkiva koje predstavlja rizik za zdravlje.

Važno je naglasiti: pretilost nije rezultat "slabe volje", već dugotrajnog metaboličkog disbalansa u kojem učestvuju genetika, hormoni, stil života, okruženje i psihološki faktori.

Od 2015. godine, Svjetski dan pretilosti obilježava se 4. marta i podstiče ljude da prepoznaju osnovne uzroke pretilosti, povećaju znanje o toj bolesti, suprotstave se stigmi u vezi s tjelesnom težinom, stave u prvi plan glasove osoba sa ličnim iskustvom i djeluju kako bi unaprijedili razumijevanje, prevenciju i liječenje pretilosti širom svijeta.

Gojaznost u djetinjstvu brzo raste, pri tom je učestalost među školskom djecom povećana sa 4 posto 1975. godine na gotovo 20 posto u 2022. godini.

To je zaista poražavajući podatak.

Porast je najizraženiji u zemljama sa niskim i srednjim prihodima, a gojaznost u djetinjstvu se često nastavlja i u odrasloj dobi.

O ovoj temi razgovali smo sa nutricionistkinjom  Amelom Ivković O'Rally.

- Prevencija zahtijeva sistemski pristup i počinje mnogo prije pojave viška kilograma. Prije svega bitna je stabilna regulacija šećera u krvi. 

Istraživanja pokazuju da hronično povišen inzulin podstiče skladištenje masti, naročito u abdominalnoj regiji. Strukturirani obroci sa adekvatnim unosom proteina, vlakana i zdravih masti doprinose stabilizaciji glukoze i smanjenju rizika od inzulinske rezistencije.

Studije objavljene u časopisu The Lancet Diabetes & Endocrinology naglašavaju važnost kvaliteta hrane, a ne samo kalorijskog unosa. Posebno se ističe povezanost ultra-prerađene hrane s povećanim rizikom od debljanja i metaboličkog sindroma - kaže za Faktor Amela Ivković O'Rally.

Redovna fizička aktivnost, posebno kombinacija aerobnog kretanja i treninga snage, poboljšava inzulinsku osjetljivost i povećava bazalni metabolizam. Istraživanja potvrđuju da očuvanje mišićne mase ima ključnu ulogu u prevenciji nakupljanja visceralne masti.

Osim toga, jako je bitan san i smanjenje stresa. Hronični manjak sna povezan je s povećanjem hormona gladi (grelina) i smanjenjem hormona sitosti (leptina). Dugotrajan stres dovodi do povišenog kortizola, koji se povezuje s povećanim taloženjem masnog tkiva u području abdomena. Studije sa Harvardske škole javnog zdravlja potvrđuju jasnu vezu između hroničnog stresa i povećanja tjelesne mase.

Pretilost je povezana s više od 200 različitih zdravstvenih stanja.

- To je metablički poremećaj, inzulinska rezistencija, dijabetes tip 2, masna jetra, povišeni trigliceridi. Tu su i kardiovaskularne bolesti, jer pretilost povećava rizik od hipertenzije, arteroskleroze, infarkta miokarda i moždanog udara. Osim toga, značajno utječe na hormonalne poremećaje, prije svega u radu štitne žlijezde, policistične jajnike, poremećaje plodnosti i tegobama u menopauzi. Međunarodna agencija za istraživanje raka potvrđuje povezanost pretilosti s povećanim rizikom za karcinom dojke (poslije menopauze), debelog crijeva, endometrija i drugih maligniteta - kaže naša sagovornica.

Najvažnije je razumjeti da ne postoje brza rješenja. Zamo da je postoji "čarobna formula." Pretilost zahtijeva dugoročan, multidisciplinaran pristup.

- Potrebno je izvršiti individualnu procjenu. Kod osoba koje već imaju dijabetes, hipertenziju, policistične jajnike ili poremećaje štitnjače, plan redukcije tjelesne mase mora biti medicinski nadziran. Ekstremne restriktivne dijete mogu dodatno usporiti metabolizam i pogoršati hormonsku ravnotežu. Potreban je održiv nutritivni plan, adekvatan unos proteina radi očuvanja mišićne mase, povećan unos vlakana, smanjenje unosa ultra-prerađene hrane, kontrolisan, ali ne ekstremno nizak unos kalorija - kaže O' Rally. 

Optimalan tempo mršanja iznosi 0,5–1 kg sedmično, što omogućava očuvanje metabolizma i smanjuje rizik od povrata kilograma. Dokazano je da trening snage poboljšava inzulinsku osjetljivost, smanjuje visceralnu mast i pomaže dugoročno održavanje rezultata. Kardio bez očuvanja mišićne mase često dovodi do metaboličkog usporavanja.

No u određenim slučajevima su potrebne dodatne terapije. 

- Farmakoterapija ili barijatrijska hirurgija mogu biti dio liječenja, ali uvijek uz promjene životnog stila. Studije pokazuju da se bez promjene navika tjelesna masa često vraća nakon prekida terapije. Pretilost je hronična bolest koja zahtijeva sistemski pristup - prevenciju, ranu intervenciju i dugoročnu podršku. Fokus ne bi trebao biti isključivo na brojci na vagi, već na poboljšanju metaboličkog zdravlja, hormonske ravnoteže i kvaliteta života. Rješenje nije u restrikciji, već u edukaciji, personaliziranom pristupu i postepenim, održivim promjenama - zaključuje za Faktor nutricionistkinja Amela Ivković O' Rally.