Aritmija je poremećaj srčanog ritma, stanje u kojem srce kuca prebrzo, presporo ili nepravilno. Do nje dolazi kada električni signali koji kontroliraju otkucaje srca ne funkcioniraju ispravno. To može uzrokovati da osoba osjeća kao da joj srce preskače, lupa, leprša ili ubrzano kuca, iako neke aritmije ne uzrokuju nikakve simptome.

Srce ima vlastiti električni sistem koji određuje kada se srčani mišić kontrahira i opušta. Kada ovaj sistem ispravno funkcioniše, srce pumpa krv ravnomjerno i efikasno. Ali ako se električni impulsi generiraju na pogrešnom mjestu, šire se presporo, prebrzo ili na pogrešan način, može doći do aritmije. Može biti bezopasna i privremena, ali može biti i znak ozbiljnijeg srčanog problema.

Aritmije se često klasificiraju prema brzini kojom srce kuca. Tahikardija znači da srce kuca prebrzo, bradikardija znači da kuca presporo, a nepravilan ritam znači da srce kuca neravnomjerno. Jedan od najčešćih oblika aritmije je atrijalna fibrilacija, kod koje gornje komore srca kucaju nepravilno i neefikasno. Ovo stanje može povećati rizik od krvnih ugrušaka, moždanog udara i zatajenja srca, posebno ako se ne prepozna i ne liječi.

Uzroci aritmije mogu biti različiti. Ponekad je posljedica srčanih bolesti, kao što su koronarna bolest arterija, prethodni srčani udar, zatajenje srca, bolest srčanih zalistaka ili kongenitalne srčane mane. Visok krvni pritisak, poremećaji štitne žlijezde, dijabetes, elektrolitni disbalans, apneja u snu, pušenje, alkohol, velike količine kofeina, stres i neki lijekovi i stimulansi također mogu povećati rizik.

Simptomi nisu uvijek isti. Neki ljudi osjećaju lupanje ili treperenje srca, vrtoglavicu, slabost, umor, kratak dah, nelagodu u prsima ili osjećaj nesvjestice. Teže aritmije mogu dovesti do nesvjestice, jakog bola u prsima, jakog nedostatka daha ili srčanog zastoja, što zahtijeva hitnu medicinsku pomoć.

Važno je naglasiti da aritmija nije uvijek opasna, ali je ne treba zanemariti. Povremeno "preskakanje" srca može se javiti i kod zdravih osoba, na primjer zbog umora, stresa ili stimulansa. Međutim, ako se simptomi ponavljaju, duže traju, pogoršavaju ili se javljaju s bolovima u prsima, nesvjesticom i otežanim disanjem, potrebno je konsultovati ljekara. Dijagnoza se obično postavlja na osnovu razgovora s pacijentom, pregleda, EKG-a i, po potrebi, dodatnog praćenja srčanog ritma.

Aritmija nije jedna bolest, već grupa poremećaja srčanog ritma. Nastaje zbog problema u električnom sistemu srca i može biti posljedica srčanih bolesti, drugih zdravstvenih stanja, životnih navika ili kombinacije faktora. Rano prepoznavanje je važno jer se mnoge aritmije mogu uspješno liječiti ili kontrolirati.