Zamislite situaciju: ako niste gladni i radite nešto drugo - a ipak vam misli neprekidno lutaju do frižidera, do sljedećeg obroka ili čak do onog posljednjeg zalogaja koji "ne bi trebalo" da pojedete.

Ovo je česta pojava kod ljudi sa viškom kilograma i sve više dobija ime: food noise - mentalni "šum" koji vas stalno vraća na hranu, pravila ishrane ili planiranje sljedećeg obroka, prenosi Pobjeda.

To nije ista stvar kao emocionalno prejedanje. Food noise su uporne, nametljive misli o hrani koje vas opsjedaju bez obzira na to da li ste gladni ili ne. One mogu biti posljedica dugih restriktivnih dijeta, stalnog razmišljanja o tome šta "smije" ili "ne smije" da se jede, uticaja sa društvenih mreža, ali i stresa.

Zamislite ga kao neželjeni radio u glavi koji stalno krči i ne dozvoljava vam da uživate u trenutku ili se fokusirate na sebe ili svoje prijatelje.

Mentalna buka o hrani može biti ometajuća do tačke da smanji uživanje u životu ili čak izazove anksioznost i osjećaj gubitka kontrole.

Teško se fokusirate na posao ili uživanje u porodici, jer već planirate sljedeći obrok ili razmišljate šta ne biste smjeli da pojedete. Često slijedi prejedanje, osjećaj krivice ili frustracije.

Započinjete dijetu "od ponedjeljka", ali misli o hrani nikada ne prestaju - što vodi do začaranog kruga neuspjeha i još jače unutrašnje "buke". Ponekad, opsesivne misli o hrani dolaze i zbog životnih stresova, umora, dosade ili društvenih pritisaka.

Ako imate gistoriju stroge kontrole unosa kalorija, često isprobavate nove dijete ili vas stalno opterećuje šta (ne) smijete da jedete, veća je šansa da ćete razviti food noise. To nije vaša "slabost" - to je kompleksan neurološki i psihološki fenomen.

Food noise - Opsesivne misli o hrani koje mogu biti stalno prisutne, pokrenute raznim signalima, a ne samo emocijama. Emocionalno prejedanje - Jedete kao odgovor na stres, tugu ili radost - u želji da "ušutkate" određeno osjećanje. Ova dva procesa su često povezana, ali nisu isto. Ipak, jedan može da pojača drugi i zato je važno znati razliku!

Ne ignorišite misli, ali ih prepoznajte: Prvi korak je da shvatite da su misli o hrani često posljedica stresa, zabrana ili društvenih pritisaka, a ne stvarne gladi. Vježbajte mindful eating (svjesno jedenje): Fokusirajte se na svaki zalogaj, upotpunite iskustvo svim čulima, bez žurbe - sa čvrstom odlukom da nema zabranjenih namirnica. Obratite pažnju na emocije: Šta vas stvarno muči?

Da li ste zaista gladni ili je glad samo "zamjena" za drugu potrebu? Tražite podršku: Bilo od nutricioniste, terapeuta, prijatelja ili zajednica na mreži - razgovor često donese olakšanje.

Ako food noise značajno utiče na kvalitet vašeg života, sprečava vas u svakodnevnim aktivnostima ili izaziva intenzivnu anksioznost, važno je da razmislite o tome da porazgovarate sa stručnjakom.

Postoje različiti pristupi u liječenju, uključujući kognitivno-bihejvioralnu terapiju, savjetovanje sa nutricionistima, a u određenim slučajevima primjenjuju se i medicinski tretmani.