Imunolog Andrej Trampuž, šef Odjela za infektologiju i septičku hirurgiju u Univerzitetskoj bolnici Charite u Berlinu, za koju mnogi tvrde da je jedna od najboljih medicinskih ustanova u Njemačkoj, komentirao je trenutnu situaciju sa pandemijom COVID-19 i kolika je mogućnost za njen završetak.

Prema njegovim riječima, da su svi od januara nosili maske, pandemija u Evropi mogla se potpuno spriječiti. 

- No to bi bilo nemoguće jer nije u našoj kulturi. Za razliku od azijske, tamo se ljudi ne osjećaju dobro ako neko ne nosi masku, pa su zato tako uspješni u suzbijanju pandemije. Morali smo na tome više raditi, a krivac je i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) koja je dugo davala kontradiktorna mišljenja jesu li maske efikasne. A to smo znali i prije, naučili smo sa SARS-om, MERS-om... Nadam se da će neko postaviti svim političarima pitanje odgovornosti, vjerovatno ćete jedini biti vi, novinari. Jer kada je počela pandemija u Bergamu gdje se također zakasnilo sa zatvaranjem, jedino što je pridonijelo zaustavljanju bili su novinski izvještaji s dramatičnim fotografijama zbog kojih su ljudi ostajali kod kuće i prije službenog lockdowna – kaže Trampuž u intervjuu za Večernji.hr.

Dodaje da se Njemačka brzo reorganizirala tako što su rehabilitacijskim bolnicama dodali intenzivne odjele te nabavila potrebnu opremu, među kojom su i dovoljan broj respiratora.

- Važnija stvar od respiratora su ljudi koji njima znaju rukovati, a takvih nedostaje i u Njemačkoj. U ljetnim mjesecima obučili su puno ljudi, studente medicine, penzionisane ljekare, sve su doveli. No, glavna stvar zašto u Njemačkoj imamo manje umrlih je to što imamo i manje zaraženih – ističe Trampuž.

Komentirao je i najavljenu vakcinu koja dolazi iz Njemačke.

- Podaci koje smo dobili zaista su dobri. Provjeravale su ih nezavisne institucije. Niko nije očekivao da će to biti 95 posto, moja je procjena uvijek bila da će biti 60 do 70 posto. S obzirom na efikasnost, ne treba se nužno vakcinisati 80 posto ljudi, već i 50 posto bit će dovoljno da se virus više ne širi. Bilo je tu i malo sreće jer se ta tehnologija, genetska vakcina, razvijala protiv tumora. Mislim da će postepeno sve vakcine, protiv gripe i slično, preći na tu novu tehnologiju, mRNK, i bit će efikasnija. To je pozitivna strana korone, u razvoj takve tehnologije uloženo je puno novca. Mislim i da je bolje da je vakcina prvo razvila njemačka kompanija, a ne američka jer mislim da tamo ima više političkog i finansijskog utjecaja, dok će ovdje biti više solidarnosti, omogućit će se svim državama da dobiju vakcinu. I ona nije skupa, 15 eura. A tu je i druga kompanija, nezavisna o BioNTechu, pa je nemoguć monopol – kaže Trampuž.

Naglašava da trećeg vala neće biti.

- Kod španske gripe bio je i treći val, ali je bio manji. No, tada nije bilo vakcine. A sada će doći tako brzo kao nikada prije u historiji. Tako najvjerovatnije neće doći do trećeg vala, a ako zaista dođe do vakcinacije u januaru, onda mislim da će čak i drugi val biti brzo zaustavljen. Imamo i sreću da koronavirus ne mutira kao kod influence gdje svake godine imamo druge sojeve. Koronavirus je uvijek isti, pa će prva vakcina štititi više mjeseci, možda čak i godina – istakao je Trampuž.

No, dodaje da imunitet neće biti trajan i padat će nakon nekoliko godina.

- Ako se pojave nove infekcije kod vakcinisanih ljudi, znat ćemo da moramo vakcinisati još jednom. Zasad ne znamo hoće li se raditi o mjesecima ili godinama. No, ako virusa u tom trenutku neće biti, pitanje će biti treba li doista ponovo vakcinisati. Možda će biti dovoljan samo visok nivo praćenja, pa ako se negdje pojavi, da se organizira vakcinacija. Problem je kod ovog virusa što se vrlo brzo širi, ali opet ne tako brzo da bi se zarazila cijela populacija na planeti. Nakon jedne godine imamo možda deset posto zaraženih. To znači i da nikada nećemo dostići imunitet krda, možda za nekoliko godina, ali tada bismo imali i milijardu mrtvih – navodi Trampuž.

Dotakao se i lijekova protiv COVID-19.

- Na početku pandemije nismo znali kako virus reagira. I ja sam dao stotinama ljudi različite antivirusne lijekove jer smo smatrali da iako znamo malo, oni ne mogu štetiti. Danas ne dajemo ništa jer znamo da ne funkcionira ništa. Jedino što je funkcioniralo i što nastavljamo davati su imunosupresivi, kortizon, kortikosteroidi koji smanjuju upalnu reakciju. I to se kod teških slučajeva mora dati vrlo brzo, odmah nakon intubacije. Na taj način smanjuje se upala, koja je i štetnija od samog virusa. Možemo tako, uz malo sreće, postići da se oboljelog vrlo brzo skine s respiratora ili čak možda respirator ne bude ni potreban. Nažalost, i unatoč tome imamo 30 posto ljudi koji na respiratoru umru. Realno, ne možemo utjecati previše – kazao je Trampuž.