Rezolucijom o osnaživanju Hrvata u Bosni i Hercegovini, čiji je prijedlog u hrvatski Sabor uputio Klub Domovinskoga pokreta, osuđuje se otvorene pozive na izborni inženjering radi preglasavanja Hrvata pri izboru hrvatskog člana Predsjedništva BiH te drugim tijelima i, uz ostalo, daje podrška uspostavi zasebne izborne jedinice.

U prijedlogu Rezolucije, koja ima devet tačaka, DP predlaže hrvatskom Saboru da pozove Vladu da nastavi pružati potporu ostvarivanju pune političke ravnopravnosti Hrvata u BiH u okviru reforme političkog sustava kojom bi se osigurali pošteni izbori, na kojima bi svaki konstitutivni narod imao mogućnost birati svoje legitimne predstavnike.

Sabor pritom, navodi se, podržava izborne modele koje predlažu legitimni predstavnici hrvatskog naroda u BiH, kojima bi se osigurala legitimna politička zastupljenost Hrvata, "uključujući prijedlog o uspostavi zasebne izborne jedinice za izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH".

 U predloženoj Rezoluciji stoji i da Sabor s naročitom pažnjom prati izborne procese u BiH te "pritom osuđuje otvorene pozive na izborni inženjering radi preglasavanja Hrvata pri izboru hrvatskog člana Predsjedništva BiH, izaslanika u domovima naroda te drugim tijelima".

 Pripadnike hrvatskog naroda koji imaju državljanstvo BiH poziva se da ostvare svoje biračko pravo na predstojećim općim izborima 4. listopada radi ostvarivanja svoje legitimne zastupljenosti. 

Rezolucijom, usklađenoj na razini parlamentarne većine, a prvenstveno, kako je naglasio predsjednik DP-a i potpredsjednik Sabora Ivan Penava, s HDZ-om, Hrvatima u BiH daje se institucionalna podrška Republike Hrvatske u osnaživanju njihova političkog položaja uoči listopadskih izbora. 

Hrvatski narod u BiH ne ostvaruje u potpunosti svoju konstitutivnost

 U njoj se ocjenjuje da hrvatski narod u BiH u postojećim ustavnim okvirima i političkim okolnostima ne ostvaruju u potpunosti svoju ustavom zajamčenu konstitutivnost, niti se može smatrati ravnopravnim s ostala dva konstitutivna naroda "što to pitanje čini predmetom legitimnoga interesa Republike Hrvatske". 

Hrvatsku Vladu se poziva da nastavi pružati financijske i političke podrške različitim institucijama hrvatskog naroda u BiH, ističe potpora europskom putu Bosne i Hercegovine.

Vladu se pozva i na korištenje svih političkih, pravnih i diplomatskih mehanizama u Europskoj uniji i međunarodnim organizacijama kako bi se zaštitili interesi Hrvata u BiH. 

Sve hrvatske državne institucije poziva se na nastavak suradnje s Hrvatskim narodnim saborom BiH, Parlamentarnom skupštinom BiH i ostalim institucijama u okviru međuparlamentarne suradnje.

- Ovom Rezolucijom Hrvatski sabor potvrđuje svoju opredijeljenost zaštiti načela jednakopravnosti konstitutivnih naroda, poštovanju Daytonskog mirovnog sporazuma, europskoj perspektivi Bosne i Hercegovine te jačanju političkoga položaja hrvatskog naroda kao jednoga od triju konstitutivnih naroda -, ističe se u obrazloženju predložene Rezolucije, te naglašava kako se njome ne zadire u unutarnje uređenje BiH niti predlažu rješenja protivna njenom suverenitetu i teritorijalnom integritetu.

Hrvatska ima pravo voditi brigu o političkom položaju Hrvata u BiH 

Hrvatska kao potpisnica Washingtonskog i Daytonskog mirovnog sporazuma, poručuje se, ima legitimno pravo i odgovornost voditi brigu o političkom položaju hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.

U preambuli Rezolucije podsjeća se, između ostalog, na snažnu potporu hrvatskog naroda nezavisnosti BiH, koja se očitovala na referendumu "za suverenu i nezavisnu BiH, državu ravnopravnih građana, naroda Bosne i Hercegovine Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive", kao i na presude Europskog suda za ljudska prava i odluku Ustavnog suda BiH o nužnosti usklađivanja ustavnog poretka s europskom pravnom stečevinom. 

Ističe se i povijesna uloga Herceg-Bosne i Hrvatskog vijeća obrane, a vrednovanje uloge Herceg-Bosne u obrani hrvatskih krajeva u BiH, istaknuo je Penava, osobito je važno za Domovinski pokret.   

Saborski zastupnici o predloženoj Rezoluciji raspravljat će u utorak, a hrvatski Sabor izglasati u srijedu, posljednjeg dana prije odlaska na dvomjesečnu ljetnu stanku, prenosi Hina.