UN-ov izvještaj o stopi zagađenja Zemljine atmosfere naveo je da je 2017. godine čovječanstvo, ne samo što je povećalo nivoe CO2 na najviše u ljudskoj historiji, nego je to činilo brže nego ikada, piše Express.hr. 

Uz takve trendove i lobiranje naftnih, plinskih i kompanija koje zarađuju na ugljenu, pri čemu ulažu milijarde eura i dolara u promoviranje daljnjeg korištenja fosilnih goriva, svijet je sve dalje od toga da se u ovom stoljeću spasi od globalnog zagrijavanja goreg od 2°C, koliko su nacije svijeta dogovorile Pariškim klimatskim sporazumom. Kamoli da se zaustavi na 1,5°C, što je predloženo kao posebno ambiciozan cilj.

Kako sada stvari stoje i prema čak i optimističnim predviđanjima, svijet će do 2100. ovakvim tempom biti topliji za 3°C. Članak objavljen na ovu temu u Proceedings of the National Academy of Sciences of the U.S.A. navodi da će po takvim scenarijima nivo mora širom svijeta do kraja stoljeća porasti za između 4,3 i 9,9 metara u odnosu na prosjeke prije nego drastičnih promjena diljem Zemlje uslijed klimatskih promjena. Samo pet godina otkako se u službenim predviđanjima čak i rast mora od 1,5 metara smatralo ekstremnim prognozama, odjednom ispada da su i umjerena predviđanja nekoliko puta gora od toga. Što se Hrvatske tiče, na sljedećim ilustracijama pogledajte šta će se dogoditi s jadranskom obalom u slučaju rasta mora od 9 metara, što je u skladu s izvještajem PNAS-a.

Već i uz rast razine mora od samo jedan ili dva metra, sve rive na Jadranu su poplavljene. U slučaju rasta od 4 metra, po Jadranu je poplavljena i skoro svaka stara gradska jezgra. A u slučaju 9 metara... Trogir je odavno atrakcija još samo za ronioce, kao i pola Solina, Kaštela, Poljuda u Splitu, Dioklecijanove palače, Lore, luke.  Južnije, more je prodrlo desecima kilometara u Cetinu, ne postoji više ni Omiš, ni pola Makarske.

Dolina Neretve je na klimatske promjene jedno od ranjivijih područje. U slučaju već i 4 metra, nestaju Opuzen, Metković i Ploče, Čapljina dobiva svoju rivijeru. No, more se tu ne zaustavlja i potopljena biva i Čapljina, more zapravo prodire do pola puta do Mostara, poljoprivreda je odavno nemoguća. Stradali su i Ston, najnaseljeniji dijelovi svih hrvatskih otoka...