Danas je petak 13, dan koji se veže za jedan od najpoznatijih sujevjernih fenomena današnjice. U nekim državama svijeta grade se zgrade i hoteli bez označenog 13. sprata, a neki čak nemaju ni sobu koja nosi broj 13. U nekim gradovima ne postoje tramvaji ni autobusi sa brojem 13. Neki ljudi ne žele zakazati vjenčanje na taj datum, odbijaju putovati i letjeti avionom, ili planirati neki važan događaj.
Razlog tome je pokušaj izbjegavanja navodne nesreće koju taj broj nosi, a neki ljudi imaju toliki strah od tog dana da čak postoji i stručni naziv za fobiju od petka 13. – paraskavedekatriafobia.
Međutim, logično objašnjenje općeg straha u svijetu od petka 13. nema, a statistika kaže da je broj nesreća koje se dese na ovaj datum nije ni veći ni manji u odnosu na ostale dane u godini.
U nastavku vam donosimo nekoliko mogućih objašnjenja, kako je petak 13. dobio ovakvu neslavnu titulu.
Kulturalni antropolozi, etnolozi i folkloristi nisu uvijek složni kada je riječ o porijeklu praznovjerja vezanog uz broj 13 i petak. Ipak, ono u čemu se slažu jeste to da taj strah seže nekoliko stoljeća u prošlost, najčešće u doba srednjeg vijeka iako neki idu i dalje, sve do biblijskih vremena. Neki od njih smatraju da nesreća broja 13 započinje od trenutka kada je trinaesti gost na Posljednjoj večeri izdao Isusa. Riječ je o Judi Iškariotskom čija je izdaja bila uzrok Isusovog razapinjanja na križ u petak. Cijeli srednji vijek obilježen je praznovjerjem da su broj 13 i petak nositelji nesreće.
Reputacija petka kao lošeg dana vezana je uz knjigu Postanka. Navodno je bio petak onaj dana kada je Eva zavela Adama da jede sa stabla spoznaje. Prema tradiciji, veliki potop počeo je u petak, Bog je pomiješao jezike graditeljima babilonske kule u petak, Salomonov hram bio je uništen u petak i kao što je već spomenuto – petak je dan kada je Isus umro na križu.
Izbjegavanje i strah od broja 13 nije svojstveno samo judeo – kršćanskim kulturama. Ova pojava bila je prisutna i kod starih rimljana.
U srednjem vijeku bilo je rašireno vjerovanje da je broj 13 povezan sa vješticama. Navodno se klan vještica sastojao od 13 osoba. Dalje, vjerovalo se da vještice izvode svoje rituale u vlastitom računanju godina koje završava sa trinaestim punim mjesecom.
Postoji i srednjovjekovna legenda o tome da ako 13 ljudi sjedi za večerom da će jedan od njih u sljedećih godinu dana umrijeti. Još jedna o takvih legendi je da ukoliko imate 13 slova u svome imenu (zajedno sa prezimenom) imat ćete tzv. Đavolju sreću pa se kao argument ovoj tvrdnji navode Jack The Ripper, Charles Mason, Theodore Bundy, Albert de Salvo .
Kod starih Egipćana broj 13 predstavljao je nešto sasvim drugo. Oni su smatrali da se život sastoji od 12 faza i da je trinaesta simbolizirala fazu zagrobnog života. Broj 13 kod njih je dakle bio simbol smrti ali ne propadanja i nestajanja nego zagrobne slave. Smatra se kako se nakon nestanka staroegipatske civilizacije taj broj prenio u druge kulture kao broj koji označava smrt.
Drevni hindusi su smatrali da je 13 ljudi okupljenih na jednom mjestu uvijek simbol nesreće. U drevnom Rimu, petak je bio dan za smaknuća.
Jedna od najpoznatijih teorija o nesreći koju nosi petak 13. potiče iz ne tako davnog doba, a vezana je uz smrt vitezova Templara. Borbena sila koja je vladala Evropom oko 200 godina, poznati red vitezova posvećenih Bogu koji su vodili ratove za Svetu zemlju protiv islamskih ratnika, postali su toliko moćni da su ih evropski kraljevi i pape smatrali velikom opasnosti za njihov tron te da je njihovo djelovanje dovelo podjednako do pada moći Crkve i srednjovjekovnih kraljevstava, pa se organizirala urota protiv Templara. 13. oktobar 1307., bio je tako neslavan dan da će petak 13. postati sinonim za nesreću i zlu kob. Prema nagovoru Pape, službenici kralja francuske Filipa IV. proveli su masovna hapšenja Templara, te su njih nekoliko hiljada bacili u lance, optuživši ih za herezu, bogohuljenje, razne prijestupe i homoseksualnu praksu. Niti jedna od ovih optužbi nikada im nije dokazana, a Templari su unatoč tome pretrpjeli velika mučenja, torture, prisilna priznanja prekršaja, a veliki dio ih je mučen i spaljen na lomači.
Panika oko petka 13. ponovila se i 1927. godine. Taj dan u historiji poznat je kao “crni petak“, kada se desio krah na berzama. Poslovni neuspjesi i bankroti potaknuli su očajne brokere na bacanje kroz prozore zgrade u Wall Streetu. Budući da ih je bilo mnogo, vjeruje se kako ostali ljudi koji su hodali pored zgrade nisu bili sigurni.
Najnovije
Najčitanije
Na vrh