Ipak ostaje pitanje ima li šanse da prođe u Domu naroda jer ga zasad ne podržavaju SNSD i HDZBiH.

No čak i da prođe u Domu naroda, njegova primjena ne bi bila moguća za Opće izbore 2022., prosto jer su izbori već raspisani, za 2. oktobar.

Stoga se, dodala je Čolo, razmišlja o mogućem ulaganju amandmana na predložene izmjene i dopune Izbornog zakona BiH. Amandmanom bi se definiralo od kada se izmjene zakona primjenjuju, odnosno da primjena ide od narednih izbora.

- I da prođe u ovom obliku Dom naroda, prekasno je za implementaciju – rekla je Čolo.

Ona je istakla da ne bi bilo kasno da je bilo političke volje i da su dosad mogle biti usvojene izmjene i dopune Izbornog zakona koje se tiču integriteta izbora.

- Ipak, dobro bi bilo da se izmjene zakona i sada usvoje. To bi bio veliki napredak. Bile bi ispunjenje preporuke OSCE-ovog Ureda za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) i preporuke Venecijanske komisije. I to ne bi više visilo kao teret – rekla je Čolo.

Izmjene i dopune Izbornog zakona BiH, koje su uputili zastupnici SDA, SDP-a, Naše stranke i SBB-a, nisu uopće mogle biti razmatrane na posljednjoj sjednici Zastupničkog doma jer Ustavnopravna komisija ovog doma nije podržala principe tog zakona.

Protiv su bila četiri člana komisije iz HDZ-a i SNSD-a, i to Nikola Lovrinović (HDZ), Borjana Krišto (HDZ), Nebojša Radmanović (SNSD) i Obren Petrović (SNSD). Na sjednici nisu bili Nermin Nikšić (SDP) i Dragan Mektić (SDS). Za su bila samo tri člana komisije, i to Alma Čolo (SDA), Safet Softić (SDA) i Zlatan Begić (DF).

VEZANI TEKST - Najviše pričali o izbornim krađama, a nisu došli na komisiju podržati izmjene zakona koje to rješavaju

Sve je vraćeno Ustavnopravnoj komisiji da ponovo da svoje mišljenje. U slučaju da ono opet bude negativno, izmjene i dopune Izbornog zakona definitivno izlaze iz parlamentarne procedure. No Čolo očekuje da se to neće desiti jer je Mektić najavljivao da će ih podržati na Ustavnopravnoj komisiji, kao i Nikšić.

- To bi bilo pet glasova s kojim bi zakon prošao komisiju. On može proći i u Zastupničkom domu bez glasova HDZ-a i SNSD-a. Ali onda moramo vidjeti da li će u Domu naroda imati šansu – kazala je Čolo.

Sjednica Ustavnopravne komisije još nije zakazana. Čolo podsjeća da ona obično bude održana dan-dva prije sjednice Zastupničkog doma.

Predložene izmjene i dopune Izbornog zakona BiH imaju 132 člana. Radi se o preciziranju pitanja koja se odnose na uvođenje skenera, imenovanje biračkih odbora, preciznije definiranje govora mržnje, finansiranje izborne kampanje, pitanje izbornih jedinica i broja mandata. Jedna od promjena se odnosi na uvođenje mirovanja mandata, što znači da kada neko dobije mandat u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti, da mu mandat u Parlamentu miruje dok obavlja izvršnu funkciju. Kod finansiranja izbora definirano je da Vijeće ministara Bosne i Hercegovine može, u situaciji kada nema usvojen budžet institucija BiH, posebnom odlukom odrediti da Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine dobije sredstva za izbore.