Produbljivanje američko-evropskog raskola oko budućnosti Bosne i Hercegovine izbilo je sporom oko visoke administrativne pozicije, što je dovelo do prijetnje SAD-a da će preispitati svoju ulogu u međunarodnom prisustvu u BiH, piše ugledni britanski list The Guardian.

Američka ambasada u Sarajevu uputila je prijetnju nakon što su evropske države odbile podržati kandidata kojeg preferira SAD za novog visokog predstavnika međunarodne zajednice. Na sastanku Vijeća za implementaciju mira (PIC) ove sedmice u Sarajevu - multinacionalne grupe zadužene za nadgledanje implementacije Dejtonskog mirovnog sporazuma iz 1995. godine - Washington je podržao italijanskog diplomatu Antonija Zanardija Landija, dok su Velika Britanija, Francuska, Njemačka i većina evropskih država podržale francuskog izaslanika za Zapadni Balkan, Renéa Troccaza, podsjeća Guardian.

Trumpova administracija se također zalagala za slabljenje ovlasti visokog predstavnika da provodi principe Dejtona, kojim je okončan rat, ali je malo učinio da zacijeli etničke podjele u Bosni i Hercegovini.

U objavi na X-u američka ambasada u Sarajevu je napisala:

- Sjedinjene Američke Države primjećuju neuspjeh Evrope da postigne konsenzus oko evropskog kandidata i razočarane su što su ove podjele spriječile PIC da ispuni svoj zadatak izbora novog visokog predstavnika. Evropska neodlučnost i odricanje PIC-a od vlastite dužnosti prema Bosni i Hercegovini prisiljavaju Sjedinjene Američke Države da preispitaju svoju ulogu u trenutnom međunarodnom prisustvu u Bosni i Hercegovini.

SAD više nema značajno vojno prisustvo u Bosni i Hercegovini, gdje postoje male mirovne snage EU-a, ali je nastavio igrati utjecajnu ulogu kroz PIC i bilateralne odnose.

PIC bi trebao ponovo pokušati postići konsenzus o ulozi visokog predstavnika krajem mjeseca, kada bi se mogli pojaviti kompromisni kandidati.

Jedan evropski zvaničnik, koga Guardian nije imenovao, sugerirao je da bi regija mogla imati koristi ako bi SAD smanjio svoju ulogu, usred rastućih sumnji u motive Trumpove administracije. Prošle godine, ukinute su sankcije Miloradu Dodiku, secesionističkog vođe bosanskih Srba kojeg podržava Moskva, nakon navodno višemilionske lobističke kampanje u Washingtonu.

SAD je, dodaje Guardian, također izvršio pritisak na odlazećeg visokog predstavnika, Christiana Schmidta, da podnese ostavku nakon što je Dodiku nametnuo kaznene mjere zbog podrivanja Dejtonskog sporazuma.

Istovremeno, Trumpovi rođaci i saradnici sve više su se bavili poslovnim interesima u Bosni i Hercegovini, što je uključivalo i posjetu sina američkog predsjednika, Donalda Trumpa Jr., glavnom bosansko-srpskom gradu Banjaluci u aprilu kao gosta Dodikovog sina.

Jasmin Mujanović, politički analitičar i autor dvije knjige o Bosni i Hercegovini, rekao je za Guardian da se čini da je Trumpova administracija pogrešno procijenila svoj utjecaj na Evropljane u PIC-u.

- Čini se da su Amerikanci mislili da je nekako nebitno šta Evropljani misle i pretpostavili su da će se oni pokoriti, i mislim da je to bilo pogrešno tumačenje trenutka - rekao je Mujanović i dodao:

- Čini se da se SAD nije posebno široko konsultovao sa svojim saveznicima u smislu izbora Landija. To mi postavlja pitanje zašto su toliko uporni u vezi s Landijem. Ne znamo kakvi su dogovori između Landija i Amerikanaca koji ih čine tako entuzijastičnim za njega.

Izvještaji sa sastanka PIC-a u Sarajevu u srijedu i četvrtak pokazali su da je SAD promovirao Landija s više entuzijazma nego sama Italija.

Kurt Bassuener, suosnivač think-tanka Savjet za politiku demokratizacije (Democratization Policy Council) sa sjedištem u Berlinu, rekao je:

- Ovo nije samo kadrovska odluka. Ovo je strateška odluka i mora biti integrirana s regionalnom strategijom. Čini se da američki stav nije vođen samo ideološkim, već i poslovnim pritiskom. Izgleda da je to zadatak broj jedan: dobiti koncesije, dobiti ugovore i izvući, izvući, izvući.